Pristupačnost
| Šifra: |
73956 |
| ECTS: | 6.0 |
| Nositelji: |
prof. dr. sc.
Stanislav Kurajica
doc. dr. sc. Katarina Mužina |
| Prijava ispita: | Studomat |
| Opterećenje: | |||||||||
|
|||||||||
| Opis predmeta: | |||||||||
TERMODINAMIKA I KINETIKA MATERIJALA |
|||||||||
| Ishodi učenja: | |||||||||
|
|
|||||||||
| Literatura: | |||||||||
|
|||||||||
| Preduvjeti za: | |||||||||
Upis predmeta : |
|||||||||
| 5. semestar |
Obavezni predmet - Redovni studij - Kemija i inženjerstvo materijala |
Termodinamika i kinetika materijala, a.g. 2025./2026.
|
JMBAG |
1. kolokvij |
2. kolokvij |
vježbe |
Predavanja + bonus |
ukupno |
ocjena |
|
0125176541 |
13,5 |
20 |
14 |
5 |
|
|
|
0119062491 |
29 |
30 |
15 |
4+3 |
81 |
4 |
|
0125176583 |
16,5 |
28 |
15 |
4 |
|
|
|
0125176648 |
9 |
- |
13 |
4 |
|
|
|
0125176632 |
12 |
- |
12 |
4 |
|
|
|
0119061772 |
35 |
21 |
15 |
5 |
76 |
4 |
|
0125174087 |
23,5 |
24 |
15 |
4 |
67 |
3 |
|
0125179356 |
32 |
25 |
15 |
5+3 |
80 |
4 |
|
0125176536 |
29 |
31 |
15 |
5+3 |
83 |
4 |
|
0125174269 |
23 |
26 |
9 |
3 |
61 |
2 |
|
0125179291 |
32 |
31 |
15 |
5 |
83 |
4 |
|
0125176898 |
32,5 |
29 |
13 |
5 |
80 |
4 |
|
0125174318 |
23 |
28 |
14 |
3 |
68 |
3 |
|
0125174066 |
32 |
20 |
11 |
3 |
65 |
3 |
|
0125174414 |
23 |
23 |
11 |
2 |
59 |
2 |
|
0125174141 |
- |
- |
15 |
3 |
|
|
|
0125174851 |
34 |
30 |
14 |
2 |
80 |
4 |
Predavanja: 0-1 à 0 bodova, 2-3 à 1 bod, 4-5 à 2 boda, 6-7 à 3 boda, 8-9 à 4 boda, 10-12 à 5 bodova
Ocjene: 50-62 à dovoljan, 63-74 à dobar, 75-86 à vrlo dobar, 87-100 à izvrstan
Poštovane kolegice i kolege
Odlukom FV obavezan sam vam ukazati na tipične i učestale greške.
Prije nego pređem na konkretne primjere jedna općenita primjedba. Vidi se da velika većina vas uči po pitanjima koja su skupljena iz kolokvija prethodnih godina, pa kad se pojave nova pitanja niti ne pokušavate na njih odgovoriti ili improvizirate. Na ovaj način postigli ste cilj, prošli ste. Međutim, niste naučili gotovo ništa. Ako ovako pristupate svim kolegijima tratite svoje vrijeme misleći da studirate. Isto tako, teško je učenjem po pitanjima dobiti visoku ocjenu jer se uvijek pojavi nešto novih pitanja.
Inače riječi studij i studiranje dolaze iz latinskog jezika: studeō – posvetiti se nečemu, usmjeriti nečemu svoje napore i pozornost, istraživati nešto ili razmišljati o nečemu, … Dakle, studenti na studiju proučavaju, istražuju, razmišljaju … Ne dolaze na gotova pitanja već koriste različite izvore, iz njih selektiraju njima potrebna znanja (na koja im je pozornost skrenuo profesor). Ne uče ih napamet već teže razumijevanju, povezivanju i zaključivanju.
Još da napomenem da je ovo prvi put ikada da nema niti jedne petice.
Slijedi nekoliko tipičnih i po koja tužno/zabavna greška.
Reakcije u čvrstom stanju ne provode se difuzijom (ali difuzija jest neophodna za njihov napredak). Netko je naveo da u čvrstom stanju ne dolazi do gibanja čestica, ma što to značilo.
U pitanju o supstitucijskoj difuziji neko je izumio pojam kritičnog radijusa atoma.
Do difuzije u čvrstom stanju ne dolazi samo u pravcu koncentracijskog gradijenta, isticao sam to na predavanju i dao nekoliko primjera.
Primijetio sam nekoliko slučajeva izjednačavanja pojma energija i energija aktivacije, to je krivo.
Nitko nije skicirao ovisnost brzine nukleacije, ΔG(N) i difuzije o temperaturi, većina nije ni pokušala. Tako nešto trebalo bi biti trivijalan zadatak za inženjera. Neki nisu pročitali pitanje pa su crtali ovisnost krivulja nukleacije i rasta o temperaturi ili uspoređivali homogenu i heterogenu nukleaciju. U jednom slučaju netko je ukrasio graf sa srcem i cvijetom. Da, znam, i meni je čudno kako nismo primijetili devetogodišnjakinju na ispitu.
Malo vas je odgovorilo na pitanje o dosegu reakcije, iako je to učestalo pitanje i u ranijim kolokvijima. Radi se u osnovnom pojmu.
Općenita kinetička jednadžba je ona u kojoj su razdvojeni doprinosi mehanizma i temperature. Mislim da je bio samo jedan točan odgovor na ovo pitanje.
Nitko se nije sjetio da bi potencijski zakon nukleacije trebao definirati vrijednost N ili dN/dt, dio je naveo potencijski zakon rasta, većina niti to.
Iako je u pitanju o modificiranoj JMA jednadžbi bilo spomenuto vrijeme nukleacije nitko ga nije uključio u jednadžbu.
Netko je naveo da je jedan od razloga usporavanja procesa rasta zauzimanje „nukleacijskih uvjeta“, umjesto „mjesta“, slično se (pre)piše.
Netko, u stvari više njih, smislilo je pojam koji će postati novi primjer za oksimoron: „amorfni kristali“. Nakon svega što ste u osnovnoj i srednjoj školi i dosadašnjem studiju čuli (i trebali usvojiti) o kristalnom i amorfnom stanju to je zaista šokantno.
Na pitanje o veličini kristala u sustavu u kojem materijal prvo zasitite nukleusima i onda im omogućite rast bio je samo jedan točan odgovor. Općenito je broj točnih odgovora na pitanja koja traže nekakvo zaključivanje bio vrlo mali. Netko si je dao truda na ovo pitanje odgovoriti kompletnim odgovorom na jedno od pitanja koje sam zadao prošlogodišnjoj generaciji gdje se tražilo ishode za 7 različitih scenarija.
Inače kad materijal zahvaljujući povoljnim uvjetima za nukleaciju zasitite nukleusima bit će ih puno. Ako onda stvorite povoljne uvjete za rast, budući da do rasta dolazi iz velikog broja nukleusa, koji su zbog toga blizu jedan drugom, pa će vrlo brzo doći do sudara fronti rasta, te će kristali ostati mali.
S poštovanjem
S. Kurajica
