Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Repozitorij
Repozitorij je prazan
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Analitička kemija II
Šifra: 32095
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Dragana Mutavdžić Pavlović
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Laboratorijske vježbe 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA:
Cilj ovog kolegija je naučiti studente, koji su ovladali mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija, kako ih primijeniti na realni uzorak te ih upoznati s izborom analitičkog sustava i vođenjem analitičkog procesa od uzorka do optimalne informacije.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
Predavanja i seminari (računske vježbe):

1. tjedan
Sustavski pristup kemijskoj analizi. Prethodna i konačna informacija. Uzorak i uzorkovanje. Reprezentativni uzorak. Poduzorkovanje. Priprava uzorka za analizu. Separacija analita.

2. tjedan
Izbor metode. Apsolutne i komparativne metode. Izvedbene značajke kemijskog mjernog sustava. Izlaganje studentskih seminarskih radova.

3. tjedan
Procjena analitičkih podataka. Pogreške analitičkog sustava. Mjerna nesigurnost.
Seminar: Značajne znamenke. Statistički testovi signifikantnosti.

4. tjedan
Gravimetrijska određivanja. Nastajanje taloga. Nukleacija i rast kristala. Veličina čestica i čistoća taloga. Taložni reagensi. Taloženje u homogenom mediju. Elektrogravimetrija.

5. tjedan
Seminar: Gravimetrijski faktor. Zadatci iz gravimetrijskog određivanja.

6. tjedan
Titrimetrija. Kiselo-bazne reakcije u vodenom i nevodenom mediju. Promjena pH tijekom titracije. Titracija poliprotonskih kiselina. Izbor indikatora.
Seminar: Krivulje kiselo-baznih titracija.

7. tjedan
Titracija soli. Sastav otopine kiseline u ovisnosti o pH vrijednosti otopine. Ekvivalentne jedinice. Izlaganje studentskih seminarskih radova.

8. tjedan
Seminar: Zadatci iz kiselo-baznih titracija. Ponavljanje.

9. tjedan
Prva pismena provjera znanja (I. Parcijalni test)

10. tjedan
Oksidoredukcijske titracije. Redoks indikatori. Utjecaj na elektrodni potencijal sustava. Permanganatometrija. Jodometrija. Jodimetrija. Bromatometrija.

11. tjedan
Seminar: Titracijske krivulje u redoks titracijama. Izlaganje studentskih seminarskih radova.

12. tjedan
Seminar: Zadatci iz oksidoredukcijskih titracija.

13. tjedan
Taložne titracije. Indikacija točke završetka titracije. Kompleksometrijske titracije. Utjecaj pH-vrijednosti na titracije. Metalni indikatori. Izlaganje studentskih seminarskih radova.

14. tjedan
Seminar: Titracijske krivulje u taložnim i kompleksometrijskim titracijama. Zadatci iz taložnih i kompleksometrijskih titracija. Ponavljanje.

15. tjedan
Druga pismena provjera znanja (II. Parcijalni test)

Laboratorijske vježbe (blok nastava u 5 termina):
1. Gravimetrijsko određivanje sulfata.
2. Elektrogravimetrijsko određivanje Cu u bronci.
3. Priprava i standardizacija HCl. Statistička obrada podataka (Q-test). Standardizacija sekundarnog standarda NaOH.
4. Priprava standardne otopine KMnO4. Određivanje Fe i Sb oksidoredukcijskim titracijama.
5. Određivanje Cu u realnim uzorcima oksidoredukcijskom titracijom. Određivanje klorida u morskoj vodi. Određivanje tvrdoće vode za piće.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Student stječe pojam realnog uzorka i osposobljava se za samostalno rješavanje analitičkog problema.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Od ukupno 100 bodova za prolaznu ocjenu student mora prikupiti minimalno 55 bodova slušanjem predavanja i seminara, radom na vježbama, testovima i izradbom seminarskog rada.
Na vježbama se može ostvariti najviše 25 bodova, a za uspješan završetak vježbi potrebno je skupiti najmanje 10 bodova. Boduje se rezultat rada i kolokvija.
Tijekom semestra pišu se 2 parcijalna testa s teorijskim i računskim zadatcima. Testovi nisu obavezni, ali omogućuju oslobađanje od polaganja ispita. Testovi nose maksimalno 30 bodova, a za prolaz je potrebno skupiti 12 bodova iz svakog testa, naravno uz potrebni minimum iz teorije (4 boda) i zadataka (6 bodova).
Izlaganjem samostalnog seminarskog rada (pretraživanje literature na zadanu temu i izlaganje 10-15 minuta) moguće je ostvariti maksimalno 10 bodova. Seminarski rad nije obavezan.
Ocjene: 55-65 bodova (dovoljan), 65,5-75 bodova (dobar), 75,5-85 (vrlo dobar) i 85,5-100 bodova (izvrstan).

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Redovito polaženje predavanja (minimalno 4 boda) te završene laboratorijske vježbe i položeni kolokviji (minimalno 10 bodova). Ukupno: minimalno 14 bodova.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja s uključenim računskim vježbama (seminar) te eksperimentalni rad u laboratoriju.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Parcijalni testovi, kolokviji, pismeni i usmeni dio ispita.
Mogućnost oslobađanja pismenog dijela ispita ako se prikupi dovoljno bodova. Polaganje usmenog dijela ispita kod nastavnika.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa.
Primjedba: Studenti II godine mogu ocijeniti samo zalaganje i odnos nastavnika. Njihovo znanje o kolegiju na drugoj godini studija je premalo da bi njihova ocjena o kolegiju bila mjerodavna.

METODIČKI PREDUVJETI:
Odslušana predavanja i završene vježbe iz kolegija Opća i anorganska kemija te Analitička kemija I.

ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. Razlikovati sustavne i slučajne pogreške te njihov utjecaj na analitički rezultat
2. Primijeniti načela gravimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku
3. Primijeniti načela titrimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku
4. Razlikovati primarne od sekundarnih standardnih otopina
5. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme
6. Primijeniti načela dobre laboratorijske prakse

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. rješavati kvantitativne probleme primjenom prikladnih kemijskih principa i teorija
2. interpretirati kemijske informacije i podatke
3. prezentirati materijale vezane uz studij (usmeno i pismeno) stručnom auditoriju
4. primijeniti znanja u praksi, posebno u rješavanju problema na temelju kvantitativnih informacija
5. primijeniti standardne laboratorijske postupke i instrumentaciju u analitičke svrhe za anorganske sustave
6. interpretirati rezultate laboratorijskih opažanja i mjerenja, njihovo značenje i povezanost s odgovarajućom teorijom
7. procijeniti rizike vezane uz uporabu određenih kemijskih tvari ili laboratorijskih postupaka
8. pokazati sposobnost uključivanja u interdisciplinarni timski rad


NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA:
Nastavna jedinica
1. Uvodno predavanje: upoznavanje s kvantitativnom kemijskom analizom

Ishodi učenja:
Definirati analitički proces i sve njegove korake
Navesti kako pristupiti izboru metode i njenom razvoju
Definirati podjelu separacijskih tehnika
Definirati pojam realnog uzorka

Kriterij vrednovanja:
Razlikovati pojedine korake analitičkog procesa i njihovu važnost
Primijeniti prethodno usvojena znanja na odabir metode ovisno o zadanoj problematici

Nastavna jedinica
2. Pogreške analitičkog sustava

Ishodi učenja:
Razlikovati sustavne i slučajne pogreške te njihov utjecaj na analitički rezultat
Primijeniti različite statističke testove signifikantnosti ovisno o dobivenim mjernim podatcima
Definirati važnost značajnih znamenaka i njihovo određivanje

Kriterij vrednovanja:
Razlikovati točnost od mjerne preciznosti
Za zadani problem odrediti koji od testova primijeniti i kako pristupiti dobivenim mjernim podatcima
Odrediti značajne znamenke

Nastavna jedinica
3. Gravimetrijska određivanja

Ishodi učenja:
Definirati i razlikovati pojmove taloženje, nukleacija i rast kristala
Razlikovati taloženje iz homogenog medija od klasičnog taloženja
Razlikovati svojstva i onečišćenja kristaliničnih i koloidnih taloga
Primijeniti načela gravimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku

Kriterij vrednovanja:
Skicirati i objasniti dijagrame nukleacije i relativne prezasićenosti
Za zadani problem postaviti odgovarajuće stehiometrijske odnose
Numerički riješiti zadatke u gravimetriji na osnovu zadanih mjernih podataka

Nastavna jedinica
4. Titrimetrijska određivanja

Ishodi učenja:
Razlikovati primarne od sekundarnih standardnih tvari
Razlikovati neutralizacijske, redoks, kompleksometrijske i taložne titracije i njihova osnovna načela
Razlikovati vrste indikatora i načine indiciranja točke završetka titracije
Definirati ekvivalentnu jedinicu za svaku pojedinu vrstu titracije te međusobno razlikovati određivanje svake od njih
Primijeniti načela titrimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku

Kriterij vrednovanja:
Na osnovu zadanog analitičkog problema odrediti koju od 4 vrste titracija treba primijeniti i na koji način
Skicirati krivulje titracija
Napisati pripadajuće kemijske reakcije za zadani analitički problem
Postaviti i numerički riješiti zadatke u titrimetriji na osnovu zadanih mjernih podataka

Nastavna jedinica
5. Laboratorijske vježbe

Ishodi učenja:
Primijeniti standardne laboratorijske postupke u kvantitativnoj kemijskoj analizi
Primijeniti načela dobre laboratorijske prakse
Pravilno prikupiti i obraditi mjerne podatke
Napisati odgovarajući laboratorijski izvještaj

Kriterij vrednovanja:
Voditi laboratorijski dnevnik
Pokazati samostalnost u radu
Odrediti količinu analita u nepoznatom uzorku primjenom gravimetrijskih ili titrimetrijskih načela određivanja i numerički izraziti rezultate na temelju dobivenih mjerenja
Ishodi učenja:
  1. Razlikovati sustavne i slučajne pogreške te njihov utjecaj na analitički rezultat
  2. Primijeniti načela gravimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku
  3. Primijeniti načela titrimetrijskog određivanja na određivanje analita u realnom uzorku
  4. Razlikovati primarne od sekundarnih standardnih otopina
  5. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme
  6. Primijeniti načela dobre laboratorijske prakse
Literatura:
  1. , LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA:
    1. M. Kaštelan Macan, Analitička kemija I. dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1990.
    2. Z. Šoljić, Računanje u kvantitativnoj kemijskoj analizi, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1998.
    3. Z. Šoljić, M. Kaštelan Macan, Volumetrija, FKIT, Zagreb 2002.
    4. Z. Šoljić, Laboratorijske osnove kvantitativne kemijske analize, FKIT, Zagreb, 2006., , , .
  2. , DOPUNSKA LITERATURA:
    1. M. Kaštelan Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga Zagreb 2003.
    2. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga Zagreb, 1999., , , .
Preduvjeti za:
Upis predmeta :
Odslušan : Analitička kemija I
Odslušan : Anorganska kemija
Odslušan : Opća kemija
3. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Primijenjena kemija
Termini konzultacija:

Obaviještavaju se studenti studija Primijenjena kemija koji su se prijavili za odgovaranje za višu ocjenu, da će usmeni biti 07.02.2017. odmah po završetku upisa ocjena studentima koji prihvaćaju ponuđenu ocjenu. Prijave za usmeni su završene.

Raspored: 

10:15h              Ivona Čipor

                         Silvio Jakopec

                         Edi Radin

10:30h              Ivan Lukač

                         Karla Ribičić

 

predmetni nastavnik:

izv.prof.dr.sc. Dragana Mutavdžić Pavlović

 

                          

Autor: Dragana Mutavdžić
Popis obavijesti
Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja