Ostalo
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Tehnološki procesi u zaštiti zraka
Šifra: 74362
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Vesna Tomašić
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 15
Laboratorijske vježbe 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje s tehnološkim procesima i uređajima koji se primjenjuju u zaštiti zraka s posebnim naglaskom na optimiranje radnih uvjeta procesa, dimenzioniranje procesne opreme te razvoj integriranih procesa

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
1. Sastav i struktura atmosfere i definiranje temeljnih pojmova
2. Izvori i ponori za glavne skupine onečišćujućih i posljedice onečišćenja zraka
3. Emisija, imisija i prijenos onečišćenja zrakom
4. Povijest onečišćenja zraka i zakonska regulativa
5. Podjela onečišćujućih tvari i izračunavanje koncentracija
6. Mehanizmi nastajanja glavnih skupina onečišćivala/zagađivala
7. Način rješavanja problema u zaštiti zraka (primarni i sekundarni postupci, integralni pristup)
8. Podjela tehničkih procesa i uređaja u zaštiti zraka i značajke na kojima se temelji njihov rad
9. Uklanjanje čvrstih onečišćujućih tvari iz otpadnih i/ili ispušnih plinova primjenom mehaničkih metoda separacije (gravitacijski sedimentatori, cikloni, filtri, elektrofiltri)
10. Pranje plinova i mokro otprašivanje (skruberi)
11. Uklanjanje plinovitih onečišćivala primjenom fizičkih metoda separacije (adsorpcijski i apsorpcijski procesi).
12. Uklanjanje plinovitih onečišćivala kondenzacijom i membranskom separacijom
13. Kemijska obrada otpadnih ili ispušnih plinova: toplinska obrada (spaljivanje) i katalitička oksidacija
14. Biološka obrada otpadnih plinova
15. Obrada ispušnih plinova iz pokretnih izvora

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Primjena temeljne metodologije kemijskog inženjerstva neophodne za izbor procesa i uređaja koji se primjenjuju u zaštiti zraka, razumijevanje načina njihovog rada, definiranje procesnih veličina i parametara te izvođenje matematičkih modela za opis njihovog rada.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama te ispunjenje seminarskih i laboratorijskih obaveza.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Uredno pohađanje svih oblika nastave predviđenih programom kolegija.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
U obliku predavanja, seminara, laboratorijskih vježbi i konzultacija prema potrebi.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
3 obvezne pismene provjere znanja tijekom semestra putem kolokvija, seminari ili samostalno rješavanje problema i prema potrebi pismeni i usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa, razgovora sa studentima tijekom izvođenja nastave, te njihovog uspjeha na provjerama znanja.

METODIČKI PREDUVJETI:
Bilanca tvari i energije, Prijenos tvari i energije, Zaštita okoliša

ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. dati definicije i opisati temeljne pojmove u zaštiti zraka
2. grupirati izvore onečišćenja zraka
3. objasniti mehanizme nastajanja onečišćujućih tvari
4. objasniti pristup rješavanju problema u zaštiti zraka
5. navesti osnovne procese i uređaje koji se primjenjuju u zaštiti okoliša i opisati osnovne značajke na kojima se temelji njihov rad
6. primijeniti odgovarajuće numeričke i/ili analitičke metode pri rješavanju zadanih primjera

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. primijeniti temeljnu metodologiju kemijskog inženjerstva u razvoju proizvoda i procesa,
2. dimenzionirati jednu ili više procesnih jedinica ili uređaja,
3. odrediti ključne procesne parametre,
4. primjeniti odgovarajuće matematičke/numeričke metode pri rješavanju jednadžbi modela
5. steći vještine potrebne za rad u kemijskoj procesnoj industriji

NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
Nastavna jedinica
1. Izvori onečišćenja zraka, definiranje temeljnih pojmova, podjele

Ishodi učenja
- analizirati sastav i podjelu atmosfere
- definirati temeljne pojmove (kao što su onečišćenje, onečišćujuća tvar, onečišćivač, emisija, imisija, aerosol, itd.)
- objasniti staklenički učinak
- sagledati povijest onečišćenja zraka
- navesti podjelu onečišćivala s obzirom na agregatno stanje
- upoznati se s izvorima onečišćenja i opisati mehanizme nastajanja čvrstih i plinovitih onečišćujućih tvari

Kriteriji vrednovanja
- objasniti na kojim razinama se osjećaju posljedice onečišćenja zraka
- razumijeti razliku između pojma onečišćivalo i onečišćivač
- opisati utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi
- istaknuti posljedice globalnog onečišćenja zraka
- navesti na koje načine se mjeri stupanj onečišćenja zraka

Nastavna jedinica
2. Način rješavanja problema u zaštiti zraka

Ishodi učenja
- objasniti različite pristupe i načine rješavanja problema u zaštiti zraka
- usporediti primarne i sekundarne postupke u zaštiti zraka
- analizirati industrijska postrojenja s obzirom na izvore onečišćivala

Kriteriji vrednovanja
- grupirati sekundarne postupke za rješavanje problema u zaštiti zraka
- dati primjere koji mogu opisati primjenu procesno-integriranog pristupa zaštiti okoliša
- dati shematski prikaz industrijskog postrojenja s naznakom mogućih izvora emisija u okoliš
- nabrojiti osnovne vrste emisija iz industrijskih postrojenja

Nastavna jedinica
3. Tehnički procesi i uređaji u zaštiti zraka i značajke na kojima se temelji njihov rada

Ishodi učenja
objasniti podjelu procesa i uređaja s obzirom na agregatno stanje onečišćivala, primijenjenu metodu i djelovanje odgovarajućih sila
-objasniti koji čimbenici utječu na izbor odgovarajuće metode
-objasniti na koji način veličina i dinamika čestica utječe na izbor i proračun uređaja za otprašivanje

Kriteriji vrednovanja
-grupirati procese i uređaje za otprašivanje s obzirom na osnovne značajke procesa te s obzirom na značajke čestica koje se uklanjaju
- objasniti razlike između mokrih i suhih postupaka otprašivanja
- usporediti uređaje za otprašivanje s obzirom na djelovanje sila (pokretačka sila)

Nastavna jedinica
4. Uklanjanje čvrstih onečišćujućih tvari

Ishodi učenja
navesti podjelu uređaja za uklanjanje čvrstih onečišćivala
- opisati i analizirati način rada uređaja za otprašivanje

Kriteriji vrednovanja
- dati primjere uređaja koji se primjenjuju za uklanjanje čvrstih onečišćivala i objasniti način njihovog rada
- usporediti uređaje za otprašivanje s obzirom na djelovanje sila (pokretačka sila)
- objasniti način rada gravitacijskog sedimentatora i izračunati njegovu učinkovitost s obzirom na način strujanja
- navesti podjelu ciklona i izračunati pad tlaka u ciklonu
- objasniti način rada filtra i elektrofiltra

Nastavna jedinica
5. Uklanjanje plinovitih onečišćujućih tvari

Ishodi učenja
- obasniti podjelu uređaja i postupaka za uklanjanje plinovitih onečišćivala s obzirom na metodu rada
- objasniti razliku između pojma plina i pare

Kriteriji vrednovanja
- opisati sličnosti i razlike između adsorpcijskih i apsorpcijskih procesa
- objasniti razliku između procesa skrubiranja ili ispiranja i procesa stripiranja
- objasniti prednosti i nedostatke apsorbera s punjenim slojem
- objasniti kako se provodi regeneracija adsorbensa
- grupirati kondenzatore s obzirom na način njihovog rada
- usporediti procese spaljivanja i katalitičke postupke razgradnje
- objasniti osnovne izvedbe bioprocesa
- definirati specifičnosti vezane uz obradu ispušnih plinova iz pokretnih izvora
Literatura:
  1. V. Tomašić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-a
    V. Tomašić, Zrak i M. Petrović, V. Tomašić, J. Macan, Zagađenje okoliša, poglavlja u knjizi: ANALITIKA OKOLIŠA (urednice: M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS & Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2013.
    C. D. Cooper, F.C. Alley, Air Pollution Control, A Design Approach, Waveland Press, Inc., Long Grove, 2002.
    V. Tomašić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-a
  2. N. de Nevers, Air Pollution Control Engineering, McGraw-Hill, N.Y., 1995.
    H. Brauer, Y.B.G. Varma, Air Pollution Control Equipment, Springer-Verlag, Berlin, 1981.
    R.A. Santen, P.W.N.M. van Leeuwen, J.A. Moulijn and B.A. Averil, Catalysis-An Integrated Approach, 2nd Ed., Studies in Surface Science and Catalysis, Vol. 123, Elsevier, Amsterdam, 1998.
    A. Cybulski and J.A. Moulijn, Structured Catalysts and Reactors, Marcel Dekker, N.Y. , 1998.
    R. M. Heck, R. J. Farrauto, S.T. Gulati, Catalytic Air Pollution Control: Commercial Technology, John Wiley & Sons, Int., New York, 2002.
    H. de Lasa, B. Serrano, M. Salaices, Photocatalytic Reaction Engineering, Springer, New York, 2005.
2. semestar
Izborni kolegij - Redovni studij - Ekoinženjerstvo
Izborni kolegij III - Redovni studij - Ekoinženjerstvo

Poštovani studenti,

Željela bih se dogovoriti s Vama oko potencijalnog termina za pisanje kolokvija i načina pisanja kolokvija, tj.  u zgradi Fakulteta ili na daljinu.  Potencijalni termin termin kolokvija koji sam planirala je 28. 05.  u 11 sati. Molim Vas javite mi odgovara li Vam taj termin. Uskoro ću Vam u repozitorij staviti potencijalna pitanja koja dolaze u obzir prilikom pisanja kolokvija. Kolokvij će uglavnom uključivati teoriju i sadržavat će nekoliko pitanja na koje ćete moći odgovoriti u roku koji će nam biti  na raspolaganju.

Na temelju komunikacije sa studentima na drugim kolegijima ustanovila sam da većini bolje odgovara organiziranje kolokvija na daljinu.  Ukoliko se odlučite za tu opciju organizirat ću kolokvij putem ZOOM aplikacije, a o detaljima pisanja kolokvija na taj način ću vas naknadno obavijestiti. Ukoliko se odlučimo za tu opciju - molim da mi se jave studenti koji nemaju osiguranu  tehničku podršku (osobna računala i sl.) ili oni koji iz nekog drugog razloga ne mogu na taj način pristupiti kolokviju. Instaliranje ZOOM aplikacije je vrlo jednostavno pa pretpostavljam da ne bismo trebali imati nikakvih problema oko toga. 

Obratite pažnju da se u repozitoriju kolegija nalazi mapa u okviru koje se nalaze detalji vezani uz izvođenje vježbi na daljinu. Pristup vježbama je obavezan.

Što se tiče ukupnog bodovanja aktivnosti na kolegiju predvidjela sam to provesti na sljedeći način:

Seminar ili ppt prezentacija: 10 bodova

Referat sa rezultatima vježbi: 10 bodova

Kolokvij: 20 bodova 

Način ocjenjivanja:

50 - 59 % bodova - dovoljan (2)

60 -74 % bodova - dobar (3)

75 -89 % bodova - vrlo dobar (4)

90 - 100 % bodova - izvrstan (5)

Ocjena na kolegiju bit će određena ukupno ostvarenim brojem bodova i moći će se upisati već tijekom 1. ispitnog roka, ali i kasnije.  Ako netko ne bude zadovoljan uspjehom ostvarenim na temelju bodova moći će izaći na popravni kolokvij iz teorijskog dijela, ali samo tijekom 1. ispitnog roka (vjerojatno također putem ZOOM aplikacije ili prema dogovoru), dok će na ostalim ispitnim rokovima uspjeh biti određen rezultatima postignutim na odgovarajućem ispitnom roku.

Ukoliko imate dodatnih pitanja, dilema ili sugestija - slobodno mi se javite. Molim vas da mi ŠTO PRIJE javite odgovara li Vam predloženi termin kolokvija (za taj termin već postoji rezervacija dvorane) i odgovara li Vam pisanje kolokvija na daljinu ili preferirate održavanje kolokvija u predavaonicama Fakulteta. Ukoliko se odlučite za ZOOM izvedbu kolokvija tada imamo veću fleksibilnost što se tiče termina pisanja.

Lijep pozdrav,

Predmetni nastavnik:

Prof. dr. sc. Vesna Tomašić

Autor: Vesna Tomašić
Popis obavijesti
Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja