| CILJ KOLEGIJA:  Upoznavanje s tehnološkim procesima i uređajima koji se primjenjuju u zaštiti zraka s posebnim naglaskom na optimiranje radnih uvjeta procesa, dimenzioniranje procesne opreme te razvoj integriranih procesa
 
 IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
 1.	Sastav i struktura atmosfere i definiranje temeljnih pojmova
 2.	Izvori i ponori za glavne skupine onečišćujućih i posljedice onečišćenja zraka
 3.	Emisija, imisija i prijenos onečišćenja zrakom
 4.	Povijest onečišćenja zraka i zakonska regulativa
 5.	Podjela onečišćujućih tvari i izračunavanje koncentracija
 6.	Mehanizmi nastajanja glavnih skupina onečišćivala/zagađivala
 7.	Način rješavanja problema u zaštiti zraka (primarni i sekundarni postupci, integralni pristup)
 8.	Podjela tehničkih procesa i uređaja u zaštiti zraka i značajke na kojima se temelji njihov rad
 9.	Uklanjanje  čvrstih onečišćujućih  tvari iz otpadnih i/ili ispušnih  plinova primjenom  mehaničkih  metoda separacije   (gravitacijski sedimentatori, cikloni,   filtri,   elektrofiltri)
 10.	Pranje plinova i mokro otprašivanje (skruberi)
 11.	Uklanjanje plinovitih onečišćivala  primjenom  fizičkih  metoda  separacije (adsorpcijski i apsorpcijski procesi).
 12.	Uklanjanje plinovitih onečišćivala  kondenzacijom i membranskom separacijom
 13.	Kemijska obrada otpadnih ili ispušnih plinova: toplinska obrada (spaljivanje) i katalitička oksidacija
 14.	Biološka obrada otpadnih plinova
 15.	Obrada ispušnih plinova iz pokretnih izvora
 Terenska nastava: Posjet Institutu za medicinska istraživanja (IMI): monitoring emisija onečišćujućih tvari u Gradu Zagrebu,  upoznavanje s mjernim uređajima za praćenje kvalitete zraka: uzorkovanje i određivanje koncentracije lebdećih čestica (PM10, PM2,5) i u njima sadržanih policikličkih aromatskih ugljikovodika; određivanje razine organskog i elementnog ugljika, metala, vodotopljivih iona; određivanje sastava ukupne taložne tvari; upoznavanje s načinom rada kontinuiranih analizatora; obilazak laboratorija i upoznavanje s instrumentalnom tehnikom za praćenje kvalitete zraka.
 RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
 Primjena temeljne metodologije kemijskog inženjerstva neophodne za izbor procesa i uređaja koji se primjenjuju u zaštiti zraka, razumijevanje načina njihovog rada, definiranje procesnih veličina i parametara te izvođenje matematičkih modela za opis njihovog rada.
 
 OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
 Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama te ispunjenje seminarskih  i laboratorijskih obaveza.
 
 UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
 Uredno pohađanje svih oblika nastave predviđenih programom kolegija.
 
 NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
 U obliku predavanja, seminara, laboratorijskih vježbi i konzultacija prema potrebi.
 
 NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
 3 obvezne pismene provjere znanja tijekom semestra putem kolokvija, seminari ili samostalno rješavanje problema i prema potrebi pismeni i usmeni ispit.
 
 NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
 Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa, razgovora sa studentima tijekom izvođenja nastave, te njihovog uspjeha na provjerama znanja.
 
 METODIČKI PREDUVJETI:
 Bilanca tvari i energije, Prijenos tvari i energije, Zaštita okoliša
 
 ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
 1. dati definicije i opisati temeljne pojmove u zaštiti zraka
 2. grupirati izvore onečišćenja zraka
 3. objasniti mehanizme nastajanja onečišćujućih tvari
 4. objasniti pristup rješavanju problema u zaštiti zraka
 5. navesti osnovne procese i uređaje koji se primjenjuju u zaštiti okoliša i opisati osnovne značajke na kojima se temelji njihov rad
 6. primijeniti odgovarajuće numeričke i/ili analitičke metode pri rješavanju zadanih primjera
 
 ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
 1. primijeniti temeljnu metodologiju kemijskog inženjerstva u razvoju proizvoda i procesa,
 2. dimenzionirati jednu ili više procesnih jedinica ili uređaja,
 3. odrediti ključne procesne parametre,
 4. primjeniti odgovarajuće matematičke/numeričke metode pri rješavanju jednadžbi modela
 5. steći vještine potrebne za rad u kemijskoj procesnoj industriji
 
 NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
 Nastavna jedinica
 1. Izvori onečišćenja zraka, definiranje temeljnih pojmova, podjele
 
 Ishodi učenja
 - analizirati sastav i podjelu atmosfere
 - definirati temeljne pojmove (kao što su onečišćenje, onečišćujuća tvar, onečišćivač, emisija, imisija, aerosol, itd.)
 - objasniti staklenički učinak
 - sagledati povijest onečišćenja zraka
 - navesti podjelu onečišćivala s obzirom na agregatno stanje
 - upoznati se s izvorima onečišćenja i opisati mehanizme nastajanja čvrstih i plinovitih onečišćujućih tvari
 
 Kriteriji vrednovanja
 - objasniti na kojim razinama se osjećaju posljedice onečišćenja zraka
 - razumijeti razliku između pojma onečišćivalo i onečišćivač
 - opisati utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi
 - istaknuti posljedice globalnog onečišćenja zraka
 - navesti na koje načine se mjeri stupanj onečišćenja zraka
 
 Nastavna jedinica
 2. Način rješavanja problema u zaštiti zraka
 
 Ishodi učenja
 - objasniti različite pristupe i načine rješavanja problema u zaštiti  zraka
 - usporediti primarne i sekundarne postupke  u zaštiti zraka
 - analizirati industrijska postrojenja s obzirom na izvore onečišćivala
 
 Kriteriji vrednovanja
 -	grupirati sekundarne postupke za rješavanje problema u zaštiti zraka
 -	dati primjere koji mogu opisati primjenu procesno-integriranog pristupa zaštiti okoliša
 -	dati shematski prikaz industrijskog postrojenja s naznakom mogućih izvora emisija u okoliš
 -	nabrojiti osnovne vrste emisija iz industrijskih postrojenja
 
 Nastavna jedinica
 3. Tehnički procesi i uređaji u zaštiti zraka i značajke na kojima se temelji njihov rada
 
 Ishodi učenja
 objasniti podjelu procesa i uređaja s obzirom na agregatno stanje onečišćivala, primijenjenu metodu i djelovanje odgovarajućih sila
 -objasniti koji čimbenici utječu na izbor odgovarajuće metode
 -objasniti na koji način veličina i dinamika čestica utječe na izbor i proračun uređaja za otprašivanje
 
 Kriteriji vrednovanja
 -grupirati procese i uređaje za otprašivanje s obzirom na osnovne značajke procesa te s obzirom na značajke čestica koje se uklanjaju
 - objasniti razlike između mokrih i suhih postupaka otprašivanja
 - usporediti uređaje za otprašivanje s obzirom na djelovanje sila (pokretačka sila)
 
 Nastavna jedinica
 4. Uklanjanje čvrstih onečišćujućih tvari
 
 Ishodi učenja
 navesti podjelu uređaja za uklanjanje čvrstih onečišćivala
 - opisati i analizirati način rada uređaja za otprašivanje
 
 Kriteriji vrednovanja
 - dati primjere uređaja koji se primjenjuju za uklanjanje čvrstih onečišćivala i objasniti način njihovog rada
 - usporediti uređaje za otprašivanje s obzirom na djelovanje sila (pokretačka sila)
 - objasniti način rada gravitacijskog sedimentatora i izračunati njegovu učinkovitost s obzirom na način strujanja
 - navesti podjelu ciklona i izračunati pad tlaka u ciklonu
 - objasniti način rada filtra i elektrofiltra
 
 Nastavna jedinica
 5. Uklanjanje plinovitih onečišćujućih tvari
 
 Ishodi učenja
 - obasniti podjelu uređaja i postupaka za uklanjanje plinovitih onečišćivala s obzirom na metodu rada
 - objasniti razliku između pojma plina i  pare
 
 Kriteriji vrednovanja
 - opisati sličnosti i razlike između adsorpcijskih i apsorpcijskih procesa
 - objasniti razliku između procesa skrubiranja ili ispiranja i procesa  stripiranja
 - objasniti prednosti i nedostatke apsorbera s punjenim slojem
 - objasniti kako se provodi regeneracija adsorbensa
 - grupirati  kondenzatore s obzirom na način njihovog rada
 - usporediti procese spaljivanja i katalitičke postupke razgradnje
 - objasniti osnovne izvedbe bioprocesa
 - definirati specifičnosti vezane uz obradu ispušnih plinova iz pokretnih izvora
 | 
                                                                            
                                | 
                                                                    
                                                                                V. Tomašić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-aV. Tomašić, Zrak i M. Petrović, V. Tomašić, J. Macan, Zagađenje okoliša, poglavlja u knjizi: ANALITIKA OKOLIŠA (urednice: M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS & Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2013.
 C. D. Cooper, F.C. Alley, Air Pollution Control, A Design Approach, Waveland Press, Inc., Long Grove, 2002.
 V. Tomašić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-a,
                                        Air Pollution Engineering. In Environmental Engineering. Basic Principles https://www.degruyter.com/view/product/468870 ISBN 978-3-11-046801-4; Degruyter, Physical Sciences Reviews 2017; 20160122 (P. 1-30),                                         https://www.degruyter.com/view/product/468870 ISBN 978-3-11-046801-4; De Gruyter, Physical Sciences Reviews 2017; 20160122 (P. 1-30),                                         K. Maduna Valkaj, V. Tomašić,,                                         De Gruyter Textbook (Ed. V. Tomašić, B. Zelić), Berlin/Boston,                                         2018.                                     
                                                                                N. de Nevers, Air Pollution Control Engineering, McGraw-Hill, N.Y., 1995.H.   Brauer,   Y.B.G.   Varma,   Air   Pollution   Control   Equipment, Springer-Verlag, Berlin, 1981.
 R.A. Santen, P.W.N.M. van Leeuwen, J.A. Moulijn and B.A. Averil, Catalysis-An   Integrated   Approach,   2nd   Ed.,   Studies   in   Surface Science and Catalysis, Vol. 123, Elsevier, Amsterdam, 1998.
 A.  Cybulski  and  J.A.  Moulijn,  Structured  Catalysts  and  Reactors, Marcel Dekker, N.Y. , 1998.
 R. M. Heck, R. J. Farrauto, S.T. Gulati, Catalytic Air Pollution Control: Commercial Technology, John Wiley & Sons, Int., New York,  2002.
 H. de Lasa, B. Serrano, M. Salaices, Photocatalytic Reaction Engineering, Springer, New York, 2005.,
 |