Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Repozitorij
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Nedestruktivne metode kemijske analize u umjetnosti i arheologiji
Šifra: 156833
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Danijela Ašperger
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Laboratorijske vježbe 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente s pristupom analizi materijala koji ne dozvoljava klasično uzorkovanje i kroz to klasičnu pripremu uzoraka za analizu. Primjena pri restauratorskim i konzervatorskim radovima.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije prema nastavnim tjednima):

Predavanja:
1. TJEDAN
Uvodno predavanje; upoznavanje s kolegijem, uvjetima polaganja ispita, upute za vježbe. Uloga analitičke kemije u umjetnosti i arheologiji, uloga znanstvenog analitičkog rada u obrazovanju restauratora konzervatora.
2. TJEDAN
Zadaci laboratorija, laboratorijske tehnike i metode. Uvod u analitički sustav: pristup predmetu koji se ne smije oštetiti, priprema predmeta za analizu, mikrouzorkovanje, lasersko mikrouzorkovanje, elektrokemijsko mikrouzorkovanje.
3. TJEDAN
Uvodno o primjeni klasičnih i modernih instrumentalnih tehnika određivanja kemijskog sastava i ispitivanja površina: spektrometrijske, elektoranalitičke, separacijske.
4. TJEDAN
Primjena atomske i molekulske spektroskopije u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti
5. TJEDAN
Primjena rendgenske fluorescencije i difrakcije u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti.
6. TJEDAN
Primjena analize ionskim snopovima (PIXE, PIGE, RBS) i neutronske aktivacijske analize u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti.
7. TJEDAN
Primjena infracrvene i Ramanove spektroskopije u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti.
8. TJEDAN
Primjena fotografskih istraživanja u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti: infracrvena fotografija i reflektografija.
9. TJEDAN
Primjena fotografskih istraživanja u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti: ultraljubičasta reflektografija i fluorescencija.
10. TJEDAN
Primjena fotografskih istraživanja u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti: rendgenska radiografija i rendgenska računalna tomografija.
11. TJEDAN
Primjena separacijskih kromatografskih metoda u restauriranju i konzerviranju objekata od povijesne i kulturne važnosti.
12. TJEDAN
Utjecaj mikroorganizama i ostalih utjecaja na propadanje objekata od povijesne i kulturne važnosti: dezinsekcija umjetnina.
13. TJEDAN
Dendrokronologija: apsolutno i relativno datiranje prošlosti
14. TJEDAN
Seminari studenata na zadanu temu. Rekapitulacija: rasprava o gradivu, predavanjima, seminarima, laboratorijskim vježbama, priprema pismenog i usmenog ispita.
15. TJEDAN
Ispit iz predavanja i laboratorijskih vježbi.


Laboratorijske vježbe (3 sata u pet tjedana):
1. TJEDAN
Anodno uzorkovanje arheoloških bronci i analiza tankoslojnom kromatografijom.
2. TJEDAN
Priprema uzoraka za analizu veziva tankolsojnom kromatografijom: ultrazvučna ekstrakcija.
3. TJEDAN
Analiza veziva: smola, ulja, voskova u zidnim oslikama iz dvorca Brezovica.
4. TJEDAN
Određivanje pigmenata infracrvenom spektrometrijom.
5. Tjedan
Nadoknade laboratorijskih vježbi.

Terenska nastava (4 posjete x 2 sata):
1. TJEDAN
Posjeta Arheološkom muzeju: analiza mumije.
2. TJEDAN
Posjeta Prirodoslovnom laboratoriju u Hrvatskom restauratorskom zavodu: pristup objektu od uzorkovanja do analize, pisanje izvještaja o obavljenoj analizi.
3. TJEDAN
Posjeta Hrvatskom državnom arhivu (palača Lubinsky): središnji laboratorij za restauraciju i konzervaciju papira i kože.
4. TJEDAN
Posjeta Etnografskom muzeju: središnji laboratorij za restauraciju i konzervaciju tekstila i ostalih popratnih predmeta (nakit, perje i slično).


RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Opće kompetencije:
Pristup analizi umjetničkih artefakata i artefakata od povijesne važnosti. Primjena analitičkog procesa od uzorkovanja, izbora instrumentalne metode do interpretacije rezultata na realnim uzorcima od umjetničke i povijesne važnosti. Poznavanje i primjena nedestruktivnih i mikrodestruktivnih metoda analize. Upoznavanje s analizom predmeta umjetničke i/ili arheološke vrijednosti koja je najčešće ograničena nemogućnošću uzimanja makro uzoraka te je kroz to pojačana važnost korištenja metoda koje omogućuju analizu in situ ili analizu mikro uzorkovanjem.

Posebne kompetencije:
Priprema uzoraka i analiza artefakata, te pristup artefaktima načinjenim od različitih materijala: papir, tekstil, kamen, bronce.
Primjena stečenih znanja u restauratorsko-konzervatorske svrhe.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, laboratorijskim vježbama i terenskoj nastavi.
Od ukupno 100 bodova za prolaznu ocjenu student mora prikupiti minimalno 60 bodova slušanjem predavanja, radom na vježbama, polaganjem testa, pisanjem terenskih izvještaja i izradbom seminarskog rada.
Na vježbama se može ostvariti najviše 10 bodova, a za uspješan završetak vježbi potrebno je skupiti najmanje 6 bodova.
Boduju se referati, rad u praktikumu i kolokvij iz vježbi.
Tijekom semestra piše se jedan test s teorijskim zadatcima. Test nije obavezan, ali omogućuju oslobađanje od polaganja ispita. Test iznosi maksimalno 70 bodova.
Izlaganjem samostalnog seminarskog rada (pretraživanje literature na zadanu temu i izlaganje 5 do 10 minuta) moguće je ostvariti maksimalno 10 bodova. Seminarski rad nije obavezan.
Terenski izvještaji su obavezni i njima se maksimalno može ostvariti 10 bodova.


UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Redovito polaženje predavanja (minimalno 4 boda), završene laboratorijske vježbe i položen kolokvij iz vježbi (minimalno 4 bodova), te predani terenski izvještaji (minimalno 4 bodova). Ukupno: minimalno 12 bodova.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja. Samostalno studentsko izlaganje na zadanu temu. Eksperimentalni rad u laboratoriju u malim skupinama.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Pismeni i usmeni ispit. Mogućnost oslobađanja pismenog dijela ispita ako se prikupi dovoljno bodova.
Polaganje usmenog dijela ispita kod nastavnika.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa.

METODIČKI PREDUVJETI:
Odslušana predavanja i završene vježbe iz kolegija Kemijska analiza materijala i Karakterizacija materijala.


i) ISHODI UČENJA KOLEGIJA
1. Izabrati opciju i argumentirati izabranu praktičnu izvedbu mjerenja na temelju usvojenog teorijskog znanja vezanog uz metode instrumentalne analize i principe rada instrumenata.
2. Kritički prosuditi povezanost temeljnih znanja s primjenom u instrumentalnoj analizi umjetničkih artefakata i artefakata od povijesne važnosti.
3. Predvidjeti i odabrati pravi pristup analizi realnih uzoraka (od uzorkovanja do interpretacije rezultata) u laboratoriju za instrumentalnu analizu nedestruktivnim metodama te dalje samostalno učiti imajući pozitivan stav o potrebi razvoja stručnih kompetencija.
4. Procijeniti, usporediti i valorizirati rješavanje problema i donošenje odluka u restauratorsko-konzervatorskoj praksi na temelju stečenih znanja.


j) ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. Primijeniti složenija kemijska načela koja se nastavljaju na osnovna znanja kemije stečena na preddiplomskom studiju.
2. Primijeniti ideje u okviru znanstveno-istraživačkog rada.
3. Integrirati znanje potrebno za obradu složenih ideja.
4. Kreirati mišljenja na temelju nekompletnih ili ograničenih informacija.
5. Objektivno procijeniti rezultate rada da bi ih se sažeto prezentiralo.
6. Odgovorno organizirati laboratorijski rad.
7. Objasniti znanstvene ili tehničke zamisli, podatke i zaključke, uz korištenje prikladnih obrazloženja, u stručnom ili općem okruženju, pismeno ili usmeno.
8. Razviti interakciju sa znanstvenicima iz drugih disciplina i sudjelovati u multidisciplinarnim timovima.

k) NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
Nastavna jedinica
1. Uvod. Upoznavanje s ulogom analitičke kemije i uloge analitičara sa znanstvenog i stručnog aspekta u obrazovanju restauratora-konzervatora. Zadaci laboratorija, laboratorijske tehnike i metode uzorkovanja i pripreme uzoraka u restauratorsko-konzervatorske svrhe. Upoznavanje pristupa artefaktima od umjetničke i povijesne važnosti načinjenih od različitih materijala.

Ishodi učenja
Studenti će ovladati i razumjeti kako primijeniti različite metode uzorkovanja, mikrouzorkovanja, nedestruktivnog uzorkovanja in situ različitih artefakata.
Studenti će ovladati i razumjeti kako primijeniti različite metode transporta, pripreme i skladištenja uzoraka različitih artefakata do analize u laboratoriji i/ili na terenu.

Kriteriji vrednovanja
Teoretsko znanje i razumijevanje osnova pristupa metodama uzorkovanja i pripreme uzoraka.


Nastavna jedinica
2. Instrumentalne metode analize s naglaskom na mikrodestruktivne i nedestruktivne metode.

Ishodi učenja
Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije (PIXE, PIGE, RBS, FTIR i dr.), elektroanalitičke, termokemijske, instrumentalne metode separacije, fotografske i mikrobiološke metode ispitivanja) i principe rada pojedinih metoda, te proceduralnog znanja i vještina vezanih uz praktičnu izvedbu mjerenja, povezati temeljna znanja i novo stečena znanja na kolegiju instrumentalnih metoda, prepoznati prednosti i ograničenja pojedinih metoda.

Kriteriji vrednovanja
Teoretsko znanje i razumijevanje instrumentalne analitičke kemije.


Nastavna jedinica
3. Laboratorijske vježbe

Ishodi učenja
Rad na realnim uzorcima u praktikumu (samostalno ili u manjoj grupi) prema nastavnom planu i programu vježbi: upoznavanje s programima vezanim uz rad s instrumentima, primjena metoda uzorkovanja i pripreme uzoraka na realne artefakate od restauratorske i konzervatorske važnosti, samostalno vođenje zabilježaka o radu i izrada izvještaja po završenoj analizi.

Kriteriji vrednovanja
Praktičan rad na realnim uzorcima: samostalna obrada rezultata mjerenja i grafički prikaz rezultata, vođenje zabilježaka i izrada izvještaja.


1 DOPUNSKA LITERATURA: 1. E. Ciliberto, G. Spoto, Modern analytical methods in art and archeology, Wiley-Interscience, New York, 2000. 2. K. Janssens, R. van Grieken (Eds), Non-destructive microanalysis of cultural heritage materials, Elsevier, 2004.
2 LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE KOLEGIJA: Predavanja: 1. V. Desnica, Instrumentalna analiza, Interna skripta, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 2012. Laboratorijske vježbe: 2. D. Ašperger, Nedestruktivne metode kemijske analize u umjetnosti i arheologiji, Interna skripta, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2011.
Ishodi učenja:
  1. Izabrati opciju i argumentirati izabranu praktičnu izvedbu mjerenja na temelju usvojenog teorijskog znanja vezanog uz metode instrumentalne analize i principe rada instrumenata.
  2. Kritički prosuditi povezanost temeljnih znanja s primjenom u instrumentalnoj analizi umjetničkih artefakata i artefakata od povijesne važnosti.
  3. Predvidjeti i odabrati pravi pristup analizi realnih uzoraka (od uzorkovanja do interpretacije rezultata) u laboratoriju za instrumentalnu analizu nedestruktivnim metodama te dalje samostalno učiti imajući pozitivan stav o potrebi razvoja stručnih kompetencija.
  4. Procijeniti, usporediti i valorizirati rješavanje problema i donošenje odluka u restauratorsko-konzervatorskoj praksi na temelju stečenih znanja.
Literatura:
  1. Instrumentalna analiza, , V. Desnica, Interna skripta, ALU, 2012.
  2. Nedestruktivne metode kemijske analize u umjetnosti i arheologiji, , D. Ašperger, Interna skripta, FKIT, 2011.
1. semestar
Izborni kolegij - Redovni modul - Primijenjena organska kemija
Izborni kolegij - Redovni modul - Specifični materijali i napredne tehnologije
Termini konzultacija:
Obavijesti