Repozitorij
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Procjena rizika
Šifra: 47109
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić
doc. dr. sc. Marin Kovačić
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Procjena rizika _EI

CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje s konceptom i metodama procjene rizika te primjenom u upravljanju okolišem

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:

1. tjedan: Uvodno o konceptu i kategorijama rizika, te metodama koje se primjenjuju za kvantitativno određivanje rizika.
2.tjedan: Proces procjene rizika: procjena opasnosti, doza-odgovor analiza, procjena izloženosti, karakterizacija rizika.
3.tjedan: Procjena ekološkog rizika i upravljanje kemikalijama. Glavni faktori procjene; PEC (predviđena ekološka koncentracija) i PNEC (predviđena neutjecajna koncentracija).
Seminar: zadatak 1
4.tjedan: OECD/ISO/EU metode testiranja, bitna komponenta procjene ekološkog rizika od kemikalija. Fizikalno kemijske metode, metode biodegradacije, metode vodne toksičnosti, metode bakterijske toksičnost i metode testiranja toksičnosti za organizme tla, sedimenta i za ptice. Kritički osvrt na metode; nedostaci nekih primjenjivanih metoda u procjeni rizika.
Seminar: zadatak 2
5.tjedan: Postupak procjene ekološkog rizika prema EU Direktivama. Faktori procjene: vodne procjene, procjene aktivnog mulja, procjene sedimenta i procjene kopna.
Seminar: zadatak 3
6.tjedan: Upravljanje ekološkim rizikom; EU Direktive. Pristup nadzoru nad specifičnim kemikalijama koje se koriste u okolišu ili se ispuštaju u okoliš (EQU-Environmental Quality Objectives; BATNEEC-Best Available Techniqu not Entailing Excessive Cost). Princip predostrožnosti.
7.tjedan: 1. kolokvij
8.tjedan: Zahtjevi zakonske regulative vezane uz kontrolu rizika industrijskih postrojenja. Načela i ciljevi Seveso II direktive.
9.tjedan: Elementi procjene rizika opasnosti od velikih nesreća. Matrica rizika, njezin značaj i primjena u upravljanju rizicima.
10.tjedan: Povezanost mjera postupanja s otpadom sa specifičnim opasnostima i rizikom za zdravlje ljudi i okoliš. Okvir za procjenu rizika odlagališta otpada; putevi izloženosti.
Seminar: zadatak 4
11.tjedan: Metodologija prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika. Kvalitativne i kvantitativne metode procjene rizika.
Seminar: zadatak 5
12.tjedan: Primjena Bayesovog teorema za kvantitativnu procjenu rizika. Primjeri. Razvoj i primjena konceptualnih modela u procjeni rizika. Primjeri.
Seminar: zadatak 6
13.tjedan: Logička stabla i njihova primjena u procjeni rizika. Analiza rizika; stablo događaja i stablo kvara. Primjeri.
14.tjedan: 2 kolokvij

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Razumijevanje osnovnih principa analize rizika i metodologije procjene rizika u ekologiji.
Usvajanje metodologije prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika te kvalitativnih i kvantitativnih metoda procjene rizika
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Redovito prisustvovanje na predavanjima i aktivno sudjelovanje na seminarima.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Prisustvovanje na minimalno 75 % predavanja i seminara.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja i seminari.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Parcijalni ispiti (kolokviji) ili pismeni ispit.
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa
METODIČKI PREDUVJETI:
ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. definirati rizik, znati kategorije rizika, način izražavanja, te razumjeti što obuhvaća procjena rizika i upravljanje rizikom
2. općenito poznavati metode testiranja kemijskih supstanci kao bitne komponente procjene ekološkog rizika
3. znati glavne pokazatelje pri procjeni rizika kemijskih supstanci za okoliš , te razumjeti i opisati postupak procjene
4. znati komponente procjene rizika kemijskih supstanci za ljudsko zdravlje
5. poznavati osnovne zahtjeve zakonske regulative i temeljne elemente kontrole rizika od velikih nesreća za Seveso postrojenja
6. identificirati povezanost određenih mjera postupanja s otpadom sa specifičnim opasnostima odn. rizikom za zdravlje ljudi i okoliš
7. razumjeti okvir za procjenu rizika odlagališta komunalnog otpada i povezati aktivnosti na odlagalištu sa rizikom i putevima izloženosti
8. razumjeti metodologiju prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika
9. poznavati i primijeniti kvalitativne i kvantitativne metode za procjeni rizika
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. temeljno profesionalno znanje iz procjene i upravljanja rizikom s ciljem zaštite zdravlja ljudi i okoliša
2. uključivanje u timski rad na izradi studija o zaštiti okoliša
3. analiza i interpretacija informacija o procesu
4. kritička analiza problema iz područja zaštite okoliša

NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
Nastavna jedinica
1. Uvod u procjenu rizika. Metode testiranja kemijskih supstanci.
Ishodi učenja
- razumijevanje osnovnih pojmova
- općenito poznavati metode testiranja kemijskih supstanci kao bitne komponenta procjene ekološkog rizika
Kriteriji vrednovanja
- definirati rizik
- znati kategorije rizika
- znati način izražavanja rizika
- razumjeti što obuhvaća procjena rizika i upravljanje rizikom
- znati općenito o primjenjivanim metodama testiranja kemijskih supstanci koje se koriste u procjeni ekološkog rizika
- znati svrhu, pokazatelje i eventualne nedostatke metoda testiranja (fizikalno-kemijskih, biodegradacijskih, metoda bakterijske toksičnosti, vodne toksičnosti i toksičnosti za organizme tla, sedimenta i ptice)

Nastavna jedinica
2. Procjena rizika kemijskih supstanci za okoliš i zdravlje
Ishodi učenja
- znati glavne pokazatelje pri procjeni rizika kemijskih supstanci za okoliš , te razumjeti i opisati postupak procjene
- znati komponente procjene rizika kemijskih supstanci za ljudsko zdravlje
Kriteriji vrednovanja
- navesti ključne Direktive procjene rizika za nove i postojeće kemijske supstance
- definirati pokazatelje u provođenju ekološke procjene rizika (PEC, PNEC) i pokazati primjere izračuna
-opisati postupak procjene ekološkog rizika od kemijskih supstanci i znati faktore procjene
- objasniti principe različitih nadzora specifičnih kemikalija ili grupa kemikalija koje se koriste u okolišu ili ispuštaju u okoliš
(EQU, BATNEEC, Precautionary Principle / Princip predostrožnosti)
- znati komponente procjene rizika kemijskih supstanci za zdravlje
-znati elemente procjene opasnosti, doza/odgovor analize,te procjene izloženosti
-znati elemente karakterizacije rizika i dati primjer
Nastavna jedinica
3. Procjena rizika industrijskih postrojenja i odlagališta otpada
Ishodi učenja
- poznavati osnovne zahtjeve zakonske regulative vezane uz kontrolu rizika industrijskih postrojenja
- razumjeti i povezati temeljne elemente procjene rizika opasnosti od velikih nesreća
- identificirati povezanost mjera postupanja s otpadom sa specifičnim opasnostima odn. rizikom za zdravlje ljudi i okoliš
- razumjeti okvir za procjenu rizika odlagališta komunalnog otpada
- povezati aktivnosti na odlagalištu sa rizikom i putovima izloženosti
Kriteriji vrednovanja
- navesti osnovne ciljeve i zahtjeve i kategorizaciju Seveso II direktive i povezati sa regulativom RH
- povezati elemente procjene rizika i definirati njihovu ulogu u procesu upravljanja rizikom od velikih industrijskih nesreća
- definirati opasnost sukladno Seveso II direktivi i objasniti metodologiju utvrđivanja opasnosti
- demonstrirati primjenu matrice rizika i objasniti njezin značaj u upravljanju rizicima
- navesti i objasniti mjere smanjivanja rizika od otpada predviđene Strategijom gospodarenja otpadom RH
- identificirati moguće mehanizme nastajanja i transporta, te putove izloženost štetnom djelovanju deponijskog plina, prašine i procijednih voda
Nastavna jedinica
4. Kvalitativne i kvantitativne metode procjene rizika
Ishodi učenja
- razumjeti metodologiju prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika
- poznavati i primijeniti kvalitativne i kvantitativne metode za procjeni rizika
Kriteriji vrednovanja
- navesti i objasniti kategorije znanstvenih dokaza odn. informacija u procjeni rizika
- primijeniti Bayesov teorem za kvantitativnu procjenu rizika
- skicirati i objasniti konceptualni model lokacije u procjeni rizika
- definirati i opisati vrste logička stabala i njihovu primjenu u procjeni rizika
- za zadani slučaj konstruirati stablo događaja/ stablo odluke
-opisati proceduru analize stablom kvara
- kvalitativnu i kvantitativnu procjenu rizika analizom stabla kvara za zadani slučaj
Literatura:
  1. S. Papić, Procjena rizika, Interna skripta, FKIT, 2009.
    S. Papić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-a
    A. Lončarić Božić, Nastavni tekstovi na mrežnim stranicama FKIT-a
  2. R. E. Hester, R. M. Harrison, Risk Assessment and Risk Management, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1998.
    D. T. Allen, D. R. Shonnard, Green Engineering, Prentice Hall PTR, New York, 2002.
2. semestar
Izborni kolegij - Redovni studij - Ekoinženjerstvo
Izborni kolegij III - Redovni studij - Ekoinženjerstvo

Obavještavaju se studenti I godine diplomskog studija Ekoinženjerstvo koji slušaju kolegij „Procjena rizika“ da će se dana 4. ožujka 2019. održati uvodno predavanje s početkom u 9.00 h u S-0 (Savska cesta 16).

 

Predmetni nastavnik:

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kušić

Prof. dr sc. Ana Lončarić Božić

Autor: Hrvoje Kušić
Popis obavijesti
Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja