CILJEVI KOLEGIJA:
Upoznati studente s logikom, silogizmima, pojmovima valjanosti i istinitosti, logičkim pogreškama; zatim s vrstama izvora informacija i načinima procjene njihove pouzdanosti te s psihološkim spoznajama o kognitivnim pristranostima i načinima prepoznavanja pristranosti.
UVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: Nema uvjeta
ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. Primijeniti logičko zaključivanje (silogizme).
2. Prepoznati i izbjegavati logičke pogreške.
3. Analizirati pouzdanost informacije prema njezinom izvoru i sadržaju.
4. Prepoznati i izbjegavati kognitivne pristranosti.
5. Razraditi logički argument o temi.
ISHODI UČENJA STUDIJSKOG PROGRAMA KOJIMA DOPRINOSE ISHODI UČENJA OVOG KOLEGIJA:
5. prikupiti informacije iz različitih izvora
15. razviti radnu etiku, osobnu odgovornost i težnju za daljnjim usavršavanjem
SADRŽAJ KOLEGIJA ? PO NASTAVNIM CJELINAMA/JEDINICAMA ILI TJEDNIMA:
Predavanja i seminari:
1. Implicitno znanje, kako znamo što znamo.
2. Uzročno-posljedične veze i korelacije.
3. Logika, silogizmi i argumenti.
4. Logičke pogreške i skrivene premise.
5. Put od informacije do znanja do mudrosti.
6. ?Lažni prijatelji? i doslovno prevođenje sa stranih jezika.
7. Izvori pouzdanih i nepouzdanih informacija na internetu.
8. Ocjena pouzdanosti nađene informacije.
9. Razlika suradnje i varanja, korištenja literature i plagiranja.
10. Korištenje umjetne inteligencije.
11. Vrste kognitivnih pristranosti.
12. Kritička analiza tri primjera teksta
13.-15. Razrada logičkog argumenta o temi na temelju nekoliko izvora s procjenom njihove pouzdanosti, mogućih logičkih pogrešaka i pristranosti.
VRSTE IZVOĐENJA NASTAVE: predavanja, seminari, samostalni zadaci
OBVEZE STUDENTA:
Studenti su obavezni nazočiti seminarima i izraditi i predati sve samostalne zadatke koji se zadaju tokom semestra.
PRAĆENJE RADA STUDENATA: Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Projekt, Kontinuirana provjera znanja; Referat
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NA ZAVRŠNOM ISPITU:
Studenti koji ostvare minimalno 60 bodova oslobađaju se ispita, tj. dobivaju ocjenu prema niže navedenoj skali. U kolegiju je moguće ostvariti maksimalno 100 bodova, a vrednuju se samostalni zadaci s maksimalno 40 bodova, kritička analiza tekstova s maksimalno 30 bodova i razrada logičkog argumenta s maksimalno 30 bodova.
Samostalni zadaci: 40 bodova max., 30 za prolaz.
Kritička analiza tekstova: 30 bodova max., 15 za prolaz.
Razrada logičkog argumenta: 30 bodova max., 15 za prolaz
UKUPNO 100 bodova, 60 bodova za prolaz
Ukoliko student ispit ne položi preko gore navedenih aktivnosti, može pristupiti ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Na pisanom dijelu ispita potrebno je ostvariti mininalno 60 % bodova da bi se moglo pristupiti usmenom dijelu ispita.
Ukupna ocjena formira se na temelju bodova ostvarenih od mogućih maksimalnih 100 bodova:
dovoljan (2) 60-69 bodova
dobar (3) 70-84 bodova
vrlo dobar (4) 85-94 bodova
izvrstan (5) 95-100 bodova
OBVEZNA LITERATURA:
D. Kahneman, Thinking, Fast and Slow, Farrar, Straus and Giroux, New York, 2001., odabrana poglavlja
G. Petrović, Logika, srednjoškolski udžbenik, Školska knjiga, Zagreb, 1980. i Element, 2004.
NAČINI PRAĆENJA KVALITETE KOJI OSIGURAVAJU STJECANJE IZLAZNIH ZNANJA, VJEŠTINA I KOMPETENCIJA:
Studentska anketa, analiza uspjeha na kolegiju, anketa preko sustava e-učenja.
|