CILJ KOLEGIJA
Nastavnim sadržajem objašnjavaju se osnovni pojmovi u ekotoksikologiji, vrste toksičkih tvari, osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti i propisi u ekotoksikologiji. Obraditi će se prisutnost onečišćujućih tvari u okolišu s naglaskom na toksičnost različitih kemijskih spojeva, načine procjene rizika i mogućnosti sprječavanja i zbrinjavanja štetnih posljedica nesreća s kemikalijama.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA
Uvod u ekotoksikologiju. Ekološka hijerarhija. Kruženje elemenata u ekosustavu.
Utjecaj anorganskih i organskih tvari na okoliš.
Prisutnost štetnih tvari u zraku i utjecaj na okoliš i čovjeka.
Prisutnost štetnih tvari u vodi i utjecaj na okoliš i čovjeka. Water borne diseases.
Prisutnost štetnih tvari u tlu i utjecaj na okoliš i čovjeka. Sindromi tla. Ponavljanje za I. parcijalni ispit.
1. parcijalni ispit
Vrste štetnih učinaka. Akutna i kronična toksičnost. Toksičnost kao posljedica međudjelovanja kemijskih spojeva.
Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifkacija. Biološka pretvorba, izlučivanje i nakupljanje toksičnih tvari u organizmu. Biološka raspoloživost.
Putevi apsorpcije štetnih tvari u organizmu. Apsorpcija i distribucija štetnih tvari preko dišnih puteva, kože i probavnim sustavom. Čimbenici apsorpcije štetnih tvari.
Učinci štetnih tvari na populaciju, zajednicu i ekosustav.
Motrenje promjena u okolišu-monitoring. Biomarkeri.
Katastrofe i nesreće u svijetu.
Ugroženost RH od katastrofa i nesreća. Zakonska regulativa. Ponavljanje za II. parcijalni ispit.
II. parcijalni ispit
SEMINARI: Studenti će biti podijeljeni u timove, svaki tim će dobiti temu koju treba razraditi i prezentirati pred ostalim studentima.
LABORATORIJSKE VJEŽBE: U sklopu laboratorijskih vježbi odredit će ekotoksičnost onečišćujuće tvari prisutne u okolišu primjenom bakterije V. fischeri, P. putide, mikroalge Chlorella sp. i kvasca S. cerevisiae. Uz testove ekotoksičnosti provest će i test osjetljivosti bakterija, E. coli, P. aeruginosa i B. subtilis, na ispitivanu tvar. Dobivene rezultate će obraditi i interpretirati.
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA
Omogućavanje studentima da razumiju sve aspekte negativnog antropogenog djelovanja, s naglaskom na kemijsko onečišćenje prirode i okoliša. Osposobljavanje studenata za samostalno i objektivno procjenjivanje štetnosti kemijskih tvari na živi svijet na temelju dostupnih informacija. Također, studenti bi po završetku kolegija imali osnovna znanja kako i uz pomoć kojih istraživačkih metoda pribaviti saznanja o mogućnostima sprečavanja, djelovanja i zbrinjavanja štetnih posljedica nesreća s kemikalijama.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA
Prisustvo na predavanjima (minimalno 70%), seminarima (100%) i vježbama (100 %). Izrada seminara na zadanu temu iz kolegija, priprema prezentacije i prezentiranje pred studentima. Pisanje laboratorijskog izvještaja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE
Predavanje uz korištenje Power Point prezentacije. Svi potrebni materijali su stavljeni na Merlin.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Dvije pismene provjere znanja tijekom semestra (donose oslobađanje od usmenog ispita).
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa
METODIČKI PREDUVJETI
nema
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. Povezati temeljne elemente fizikalnih, kemijskih i bioloških mehanizama bitnih za kvalitetu i održivost ekosustava.
2. Povezati stručna znanja iz zaštite lokalnog i globalnog okoliša, unaprjeđenja i upravljanja okolišem te zakonodavstva vezanog uz zaštitu okoliša.
3. Prepoznati problem integriranom primjenom temeljnih znanosti u području zaštite okoliša.
4. Koristiti različite metode komunikacije sa znanstvenom i inženjerskom zajednicom te društvom u cjelini.
5. Pokazati neovisnost i pouzdanost u samostalnom radu te učinkovitost, pouzdanost i prilagodljivost u timskom radu.
|