Repozitorij
Repozitorij je prazan
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Anorganska kemija
Šifra: 88251
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Laboratorijske vježbe 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata sa svojstvima kemijskih elemenata i njihovim spojevima primjenom informacija o energiji ionizacije, elektronskom afinitetu, elektronegativnosti, standardnom redukcijskom potencijalu, ionskom radijusu i sl. Upoznavanje s trendovima promjene kemijskih i fizičkih svojstava spojeva unutar skupine i periode. Upoznavanje s nekim aspektima bioanorganske kemije, organometalnim spojevima, te teorijskim modelima struktura, industrijskim i analitičkim aspektima anorganske kemije.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
Predavanja po tjednima:

1. Zakon periodičnosti i periodni sustav kemijskih elemenata. Promjene fizičkih i kemijskih svojstava unutar periode i unutar skupine, periodičnost kemijskih svojstava (elektronegativnost, energija ionizacije, elektronski afinitet, oksidacijski broj, standardni redukcijski potencijal), periodičnost fizičkih svojstava (talište, vrelište).

2. Vodik
Opća svojstva i dobivanje, spojevi vodika pozitivnog i negativnog oksidacijskog stupnja (hidridi solnog, kovalentnog i metalnog karaktera) izotopi vodika i vodikova veza.

3. Elementi osamnaeste skupine (skupina plemenitih plinova)
Opća svojstva i dobivanja.
Spojevi ksenona i ostalih plemenitih plinova.

4. Elementi sedamnaeste skupine (skupina halogenih elemenata)
Osnovne karakteristike skupine, promjena fizičkih i kemijskih svojstava elemenata unutar skupine, promjene elektronegativnosti unutar skupine i trendovi promjene metalnih svojstava, svojstva spojeva oksidacijskih stanja :-1, 0, +1, +3, +4, +5, +7, pseudohalogenidi. Fizička i kemijska svojstva elemenata u skupini, kemijska reaktivnost i trendovi, svojstva oksokiselina i njihovih soli (halogenida, hipohalogenita, halogenata i perhalogenata).



5. Elementi šesnaeste skupine (skupina halkogenih elemenata).
Osobine i karakteristična svojstva skupine, pregled svojstava spojeva oksidacijskog stanja -2, -1, 0, +2, +3, +4, +6. Svojstva i dobivanje O2, O3 te struktura vode, vodikova peroksida i superoksida, oksokiselina sumpora, selenija i telurija, tiokiseline. Promjene redoks svojstava unutar skupine (elektronvolt ekvivalenti).

6. Elementi petnaeste skupine (dušikova skupina).
Osobine i karakteristična svojstva skupine, promjene elektronegativnosti unutar skupine i trendovi promjene svojstava. Pregled svojstava spojeva oksidacijskih stanja: -3, -1, 0, +1, +3, +5. Dobivanje i svojstva amonijaka, dušične kiseline, hidrazina, N2O, NO, NO2, N2O3, N2O5. Dobivanja i svojstva fosfina, arsina stibina i bizmutina. Dobivanje i svojstva oksokiselina dušikove skupine elemenata.

7. Elementi četrnaeste skupine (ugljikova skupina)
Osobine 14. skupine elemenata, karakteristični spojevi ugljika (dijamant, grafit, grafen, fuleren), CO, CO2, Karakteristike spojeva negativnih stupnjeva oksidacije (karbidi). Osobine i svojstva spojeva silicija negativnog i pozitivnog oksidacijskog stanja, silicidi, silani, silikati. Karakteristična svojstva germanija, kositra i olova oksidacijskog stupnja +2 i +4, olovni akumulator.

8. Elementi trinaeste skupine (skupina bora).
Osobine skupine i pregled svojstava elemenata unutar skupine.
Karakteristični spojevi bora oksidacijskog stanja: +1, +2 i +3, boridi i borani. Dobivanje i svojstva borne kiseline, Aluminij, svojstva i dobivanje. Amfoternost Al(OH)3, pasivnost aluminija, aluminosilikati. Osnovna svojstva galija i indija.

9. Elementi druge skupine (zemnoalkalijski elementi)
Osobine skupine. Trendovi promjene fizičkih i kemijskih svojstava unutar skupine. Dobivanje sulfata, hidroksida i karbonata.

10. Elementi prve skupine (alkalijski elementi)
Osnovna svojstva elemenata skupine. Trendovi promjene fizičkih i kemijskih svojstava unutar skupine, reakcije s vodom, dobivanje NaOH, NaHCO3, NaCl i gipsa.

11. Dobivanja i karakteristična svojstva metala

12. Osnovna svojstva skandija, itrija i lantana, trendovi promjene kemijskih i fizičkih svojstava unutar skupine lantanida i aktinida. Osnovna svojstva četvrte i pete skupine elemenata, oksidi i sulfidi titanija cirkonija i hafnija, oksoanioni i kompleksi.

13. Osnovna svojstva vanadijeve, kromove i manganove skupine d-elemenata, kemijska reaktivnost i trendovi unutar skupine, oksidi, te najvažniji spojevi oksidacijskih stanja: 2, 3, 4, 5 i 6.

14. Osnovna svojstva željezove, kobaltove i niklove skupine elemenata (8, 9 i 10 skupina). Kemijska reaktivnost i trendovi kemijskih i fizičkih svojstava unutar trijada, oksidi, oksoanioni

15. Osnovna svojstva bakrove i cinkove skupine elemenata, dobivanja, reaktivnost i trendovi kemijskih i fizičkih svojstava unutar skupine, oksidacijska stanja 1, 2 i 3, halogenidi, oksidi, sulfidi, kompleksi, biokemija bakra.

Vježbe:
Vježba 1
-Dobivanje vodika reakcijom aluminija i natrijeva hidroksida
-Dobivanje joda redukcijom kalijeva jodata
-Dobivanje i svojstva kisika
-Svojstva oksida i hidroksida metala
-Preparacija natrijeva tiosulfata
Vježba 2
-Dobivanje srebrova tiosulfata i njegov raspad
-Dobivanje i svojstva dušika
-Dobivanje amonijaka
-Dobivanje natrijeva karbonata
Vježba 3
-Dobivanje olovnog(IV) oksida, olovni akumulator
-Dobivanje olovnog(II) klorida
-Dobivanje borne kiseline
Vježba 4
-Dobivanje kalijeva aluminijeva sulfata dodekahidrata
-Dobivanje bakrova(I) oksida
-Dobivanje bakrova(I) klorida
Dobivanje tetraaminobakrova(II) sulfata monohidrata
Vježba 5
-Dobivanje natrijeva kromata
-Dobivanje kromova(III) oksida
-Preparacija kalijeva kromova alauna
-Taloženje i svojstva manganova(II) hidroksida
-Dobivanje kalijeva manganata i kalijeva permanganata
Vježba 6
-Redukcijske otopine vanadijevih soli u Jonesovom reduktoru
-Preparacija željezova(II) sulfata heptahidrata
-Taloženje i svojstva željezova(III) hidroksida
-Dobivanje kalijeva željezovog(III) heksacianoferata(II)
Vježba 7
-Preparacija Mohrove soli
-Kompleksi kobalta
-Dobivanje živina(I) jodida
-Dobivanje živina(II) oksida
Vježba 8
-Titracija otopine fosforne kiseline otopinom natrijeva hidroksida
-Titracija srebrova nitrata otopinom kalijeva jodida


RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Upoznavanje sa svojstvima kemijskih elemenata i njihovim spojevima primjenom informacija o energiji ionizacije, elektronskom afinitetu, elektronegativnosti, standardnom redukcijskom potencijalu. Primjena teorija kemijske veze u nastajanju konkretnih spojeva. Primjena teorija kemijske veze u predviđanju svojstava kemijskih spojeva.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Prisutnost na predavanjima, laboratorijskim vježbama i na četiri pismena međuispita.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Redovito prisustvovanje predavanjima i završene laboratorijske vježb.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja i eksperimentalni rad u laboratoriju

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
ulazni kolokvij iz laboratorijskih vježbi
4 obvezne pismene provjere znanja tijekom semestra (minimalno 40 % bodova po svakoj provjeri a ukupno za prolaznu ocjenu 60 % ukupnog broja bodova)
završene i pozitivno ocijenjene laboratorijske vježbe (8 vježbi)
usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa

METODIČKI PREDUVJETI:
Odslušana predavanja i završene vježbe iz kolegija Opća kemija


ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. iz elektronske konfiguracije skupine elemenata (s, p, d, f ) prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja.
2. na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida i oksida tih elemenata.
3. na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
4 na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključi o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju.
5. na temelju dijagrama energetskog nivoa molekulskih orbitala zaključiti o redu veze te magnetskim svojstvima molekule.
6. na temelju strukturne formule spoja prepoznati vrstu hibridizacije te predložiti geometrijski oblik molekule.
7. na temelju strukturne formule okso-kiselina procijeniti jakost kiseline.
8. na temelju elektron-volt dijagrama prepoznati stabilna i manje stabilna oksidacijska stanja, te identificirati oksidacijska stanja podložna disproporcioniranju.
9. na temelju podatka o standarnom redukcijskom potencijalu metala zakjučiti o produktima kemijskih reakcija metala s oksidirajućim i neoksidirajućim kiselinama.
10. povezati razliku elektronegativnosti elemenata u molekuli s intermolekulskim interakcijama, te utjecajem tih interakcija na promjenu fizičkih svojstava molekule (talište i vrelište).
11. na temelju kemijske formule spoja imenovati spoj te na temelju imena anorganskog spoja napisati formulu spoja.

NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
1. Nastavna jedinica
- Zakon periodičnosti (periodičnost fizičkih i kemijskih svojstava).
Nakon završenog predavanja student će moći
-objasniti promjenu energije ionizacije, elektronegativnosti i radijusa atoma unutar skupine i unutar periode.
- na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu usporediti oksidacijska odnosno redukcijska svojstva elemenata unutar periode i skupine.
-objasniti promjene fizičkih svojstava elemenata unutar skupine i periode.
-primjenom Slaterovih pravila objasniti zaklonjenost naboja jezgre elektronima, pravilno objasniti utjecaj zaklonjenosti na veličinu atoma unutar periode i unutar skupine
-pravilno usporediti gustoće d elemenata korištenjem podatka o masenom broju d elemenata i podatka o veličini jedinične kristalne rešetke

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

2. Predavanje
Vodik
Nakon završenog predavanja student će moći:
-usporediti reaktivnost atomarnog i molekulskog vodika.
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu metala predložiti pogodnu metodu za dobivanje vodika redukcijom vode, kiseline i baze.
-predvidjeti vrelište hidrida 13, 14, 15, 16 i 17 skupine elemenata te objasniti trend promjene vrelišta unutar skupine.
-analizirati promjenu vrelišta i tališta kemijskih spojeva koji su posljedica vodikove veze
-pravilno napisati redoks reakcije dobivanja vodika redukcijom vode, kiseline ili baze metalom negativnog standarnog redukcijskog potencijala.
-na temelju razlike elektronegativnost elemenata u molekuli hidrida zaključiti o jakosti vodikove veze
Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

3. Predavanje
Elementi osamnaeste skupine (skupina plemenitih plinova)
Elementi 17 skupine.
Nakon završenog predavanja student će moći:
-iz elektronske konfiguracije 17-te skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja.
-na temelju dijagrama molekulskih nivoa u dvoatomnoj molekuli halogenih elemenata objasniti red veze i stabilnost molekule
-na temelju razlike elektronegativnost vodika i halogenog elementa zaključiti o jakosti halogenovodičnih kiselina i hipohalogenovodičnih kiselina
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu halogena predlagati načine oksidacije halogenida (dobivanje halogena)
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju skupine elemenata -odrediti stabilna oksidacijska stanja
-nacrtati strukturnu formulu oksokiseline te predvidjeti jakost kiseline
-pravilno napisati redoks reakcije oksokiselina raznih oksidacijskih stanja
-nacrtati strukturnu formulu kiselina ili soli 17 skupine elemenata oksidacijskog stanja +5 i +7 te odrediti broj hibridnih orbitala i predložiti geometrijski oblik molekule

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

4. Predavanje
Elementi sedamnaeste skupine (skupina halogenih elemenata)
Nakon završenog predavanja student će moći:
-iz elektronske konfiguracije 17. skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja
-na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida i oksida tih elemenata
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključi o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju.
-primjenom podataka o energiji kristalne rešetke i energiji ionizacije objasniti promjenu topljivosti metalnih i kovalentnih halogenida.
-analizom strukture oksokiseline predvidjeti jakost oksokiseline i obrnuto na temelju jakosti okso-kiseline predložiti strukturu oksokiseline.
-analizirati svojstva spojeva oksidacijskog stanja 0, 1, 3, 5 i 7 s obzirom na kiselobazno i redoks ponašanje.
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju elemenata
-prema kriteriju o sparenom broju elektrona pravilno odabrati stabilna oksidacijska stanja
-pravilno procijeniti jakost oksidacijskih svojstava elemenata 17 skupine u elementarnom stanju kao funkciju veličine atoma
-pravilno napisati reakcije redukcije spojeva elemenata 17 skupine oksidacijskog stanja +3 i +5 u oksidacijska stanja +1, 0 i - 1.
-pravilno procijeniti jakost halogenovodičnih kiselina, hipohalogenastih kiselina te oksokiselina elemenata 17 skupine
Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

5. Predavanje
Elementi šesnaeste skupine (skupina halkogenih elemenata).
Nakon završenog predavanja student će moći:
-iz elektronske konfiguracije 16. skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja.
-na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida oksida, sulfida, selenida i telurida
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključi o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju
-na temelju dijagrama energetskog nivoa molekulskih orbitala zaključiti o redu veze te magnetskim svojstvima molekule kisika
-na temelju podataka o reakcijskoj toplini usporediti reaktivnost atomarnog i molekulskog kisika te ozona
-analizirati kiselobazna i redoks svojstva spojeva oksidacijskih stanja -2 i 0
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju elemenata
-prema kriteriju o sparenom broju elektrona pravilno odabrati stabilna oksidacijska stanja
-nacrtati strukturnu formulu oksokiseline, te predvidjeti jakost kiseline
-pravilno napisati redoks reakcije oksokiselina raznih oksidacijskih stanja
-pravilno procijeniti jakost kiselina oksidacijskog stanja (-2), ( H2S, H2O, H2Se H2Te)
Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

6. Predavanje
Elementi petnaeste skupine (dušikova skupina).
Nakon završenog predavanja student će moći:
-objasniti kiselo-bazna i redoks svojstva tiokiseline
-iz elektronske konfiguracije 15. skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja.
- na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida i oksida elemenata 15 skupine
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju
-na temelju dijagrama energetskog nivoa molekulskih orbitala zaključiti o redu veze molekule dušika
- usporediti svojstva hidrida 15. skupine elemenata s obzirom na kiselobazna i redoks svojstva
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju skupine elemenata
-odrediti stabilna oksidacijska stanja
Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

7. predavanje
Elementi petnaeste skupine (dušikova skupina).
Nakon završenog predavanja student će moći:
-objasniti pripravu te kiselo-bazna i redoks svojstva amonijaka.
-moći komparirati svojstva amonijaka, fosfina, arsina i bizmutina obzirom na reaktivnost, stabilnost spojeva, kiselobazna svojstva i redoks svojstva.
-objasniti pripravu NO, NO2 N2O3 i N2O4 reakcijom dušične kiseline i odgovarajućeg metala.
-na temelju dijagrama energetskog nivoa molekulskih orbitala dušika i kisika zaključiti o redu veze NO, NO2 N2O3, N2O4 i N2O5 te o njihovoj stabilnosti.
-uspoređivati jakost oksokiselina 15 skupine elemenata oksidacijskog stanja +3 i + 5.
-komparirati redoks svojstva oksokiselina i njihovih soli oksidacijskog stanja +3 i +6.
-pravilno napisati reakcije oksidacije amonijaka u dušikov (I) oksid ili u elementarni dušik
-pravilno napisati reakcije disocijacije amonijaka do amida, imida i nitrida
-pravilno napisati energetski dijagram molekulskih nivoa (NO, NO2 N2O3 i N2O)
- pravilno napisati strukturne formule NO2 N2O3, N2O4 i N2O5, odrediti položaj parcijalnih naboja u molekuli, te utvrditi stabilnost N-N veze
- nacrtati strukturnu formulu oksokiseline, te predvidjeti jakost kiseline
-pravilno napisati redoks reakcije oksokiselina raznih oksidacijskih stanja

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

8. predavanje
Elementi četrnaeste skupine (ugljikova skupina).
Nakon završenog predavanja student će moći:
-iz elektronske konfiguracije 14. skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja.
-na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida i oksida 14 skupine.
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju
-analizirati svojstva spojeva oksidacijskog stanja -4, -2 i 0.
-objasniti hidrolizu spojeva kositra i amfoterno ponašanje olovovog oksida i Sn(OH)2
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju elemenata
-prema kriteriju o sparenom broju elektrona pravilno odabrati stabilna oksidacijska stanja

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja


9. Predavanje
Elementi trinaeste skupine (skupina bora).
Nakon završenog predavanja student će moći:
-pokazati nastajanje silikata kondenzacijom ortoslicijeve kiseline.
-na temelju poznatog aniona izvesti bruto formulu minerala
-moći predlagati sastav reakcijske smjese za pripremu silikona određene dužine lanca.
-iz elektronske konfiguracije 13. skupine elemenata prepoznati stabilna i manje stabilna (nestabilna) oksidacijska stanja
-na temelju podataka o elektronegativnosti elemenata zaključiti o stabilnosti hidrida i oksida 13-te skupine
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju
-objasniti reaktivnost elementarnog aluminija, te predlagati metode njegova pasiviziranja
-povezivati svojstva i kemizam silana i borana, te silicida, karbida i borida
-pravilno napisati jednadžbu kondenzacije ortosilicijeve kiseline i pokazati nastajanje disilicijeve kiseline (disilikati ili pirosilikati), te vrpčaste, lisnate i prostorne strukture silikata
-pravilno napisati reakcije aluminija vode, kiseline i baze te predvidjeti produkte reakcije korištenjem podatka o standardom redukcijskom potencijalu aluminija
-na temelju strukture borne kiseline pokazati nastajanje polikiselina bora
-objasniti hidrolizu boraksa, te njegovo pufersko ponašanje.

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

10 i 11. Predavanje
Elementi druge skupine (zemnoalkalijski elementi)
Elementi prve skupine (alkalijski elementi)
Nakon završenog predavanja student će moći:
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje alkalijske skupine elemenata u elementarnom stanju i u reakcijama s vodom, kiselinama i bazama.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju.
-moći objasniti karakteristične reakcije alkalijskih elemenata kao što su nastajanje oksida, peroksida, superoksida, nitrida i fosfida
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju elemenata
-prema kriteriju o sparenom broju elektrona pravilno odabrati stabilna oksidacijska stanja
-pravilno napisati reakcije alkalijskih elemenata i vode, kiselina ili baze, te pravilno predvidjeti produkte reakcija
-na temelju podataka o reakcijskoj toplini objasniti nastajanja oksida, peroksida i superoksida te objasniti razlike u njihovom nastajanju

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

12. predavanje
Dobivanja i karakteristična svojstva metala
Nakon završenog predavanja student će moći:
-objasniti promjenu veličine atoma d elemenata
-objasniti promjenu tališta, energije ionizacije, standardnog redukcijskog potencijala unutar 3d, 4d i 5 d orbitala
-moći komparirati stabilnost kompleksa 3d, 4d i 5 d elemenata
-uspoređivati elektronske konfiguracije kompleksa te predlagati njihove geometrijske oblike
-predlagati metode priprave metala uporabom podataka za standardni redukcijski potencijal
-pravilno napisati elektronsku konfiguraciju elemenata
- pravilno napisati elektronsku konfiguraciju iona elementa
- primjenom teorije ligandnog polja pravilno prikazati elektronsku konfiguraciju kompleksa, te mu odrediti magnetska svojstva, boju i sl

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja
13. Predavanje
Osnovna svojstva skandija, itrija i lantana, vanadijeve, kromove i manganove skupine d-elemenata
Nakon završenog predavanja student će moći:
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju.
-na temelju elektronske konfiguracije zaključiti o mogućim oksidacijskim stanjima
-prikazati strukturne formule kromata, bikromata, peroksidikromata, te predlagati njihove strukturu
- objasniti nastajanje i svojstva izopolnih i heteropolnih kiselina
-pravilno napisati elektronsku konfiguracija elemenata
- pravilno napisati strukturu izopoli i hetropolnih kiselina
-pravilno napisati reakcije amfoternog ponašanja Cr(OH)3
-pravilno napisati kiselobaznu ravnotežu kromata hidrogenkromata i bikromata

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

14. Predavanje
Osnovna svojstva željezove, kobaltove, niklove, bakrove i zinkove skupine d elemenata
Nakon završenog predavanja student će moći:
-na temelju podataka o standardnom redukcijskom potencijalu zaključiti kakvo je redoks ponašanje tvari u elementarnom stanju.
-na temelju podataka o energiji ionizacije elemenata zaključiti o reaktivnosti elemenata u elementarnom stanju.
-na temelju elektronske konfiguracije zaključiti o mogućim oksidacijskim stanjima
-objasniti nastajanje željezovih heksacianoferatnih kompleksa
-objasniti oksidaciju zlata i srebra elementarnim kisikom, te nastajanje cijanidnih kompleksa
-pravilno napisana elektronsku konfiguracija elemenata
-pravilno napisati reakciju nastajanja željezovih cijanidnih kompleksa zamjenom cijanidne skupine nekim drugim ligandom
-pravilno napisati reakcije nastajanja prusijata zamjenom alkalijskog kationa kationom nekog 3 d elementa
-pravilno nacrtana strukturna formula spoja (oksida), odrediti broj hibridnih veza, te geometrijski oblik

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja


15. Predavanje
Nakon završenog predavanja student će moći:
-Izračunati ravnotežnu koncentraciju vodikovih iona u otopinama poliprotonskih kiselina te pufera poliprotonskih kiselina

Kriterij vrednovanja
- studenti odgovaraju na pitanja iz teorijske osnove iznesenih koncepata
- studenti rješavaju problemske zadatke primjenjujući stečena znanja

Laboratorijske vježbe
-na osnovu stečenog znanja i predloženih uputa o pripremi spojeva pristupiti njihovoj sintezi
- primijeniti načela dobre laboratorijske prakse
- napisati odgovarajući laboratorijski izvještaj
-pripremiti uzorak sintetiziranog spoja u dobrom iskorištenju
Literatura:
  1. LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA:

    1. I. Filipović i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
    2. N. N. Greenwood, A. Earnshaw: Chemistry of the Elements, Pergamon Press, Oxford, 2002.
    3. D.F.Shriver and P.W. Atkins; Inorganic Chemistry, Oxford University Press, third edition, 1999.

    DOPUNSKA LITERATURA:
    1.F.A. Cotton, G. Wilkinson, P:L:Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3th Ed., John Wiley & Sons, 1995.
    .
2. semestar
Izborni predmeti - Redovni studij - Ekoinženjerstvo
Izborni predmeti - Redovni studij - Kemija i inženjerstvo materijala
Izborni predmeti - Redovni modul - Kemija okoliša
Izborni predmeti - Redovni modul - Kemijske tehnologije i proizvodi
Izborni predmeti - Redovni modul - Kemijsko inženjerstvo u zaštiti okoliša
Izborni predmeti - Redovni modul - Kemijsko-procesno inženjerstvo
Izborni predmeti - Redovni modul - Primijenjena organska kemija
Izborni predmeti - Redovni modul - Specifični materijali i napredne tehnologije
Obavijesti - Arhiva
Povratak

Rezultati 0 - 0 od 0
Stranica 1 od 0
Po stranici: 
Nema vijesti!
Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja