1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJ KOLEGIJA
Nastavnim sadržajem objašnjavaju se osnovni pojmovi u ekotoksikologiji, vrste toksičkih tvari, osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti i propisi u ekotoksikologiji. Obraditi će se prisutnost onečišćujućih tvari u okolišu s naglaskom na toksičnost različitih kemijskih spojeva, načine procjene rizika i mogućnosti sprječavanja i zbrinjavanja štetnih posljedica nesreća s kemikalijama.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA
Uvod u ekotoksikologiju. Ekološka hijerarhija. Kruženje elemenata u ekosustavu.
Utjecaj anorganskih i organskih tvari na okoliš.
Prisutnost štetnih tvari u zraku i utjecaj na okoliš i čovjeka.
Prisutnost štetnih tvari u vodi i utjecaj na okoliš i čovjeka. Water borne diseases.
Prisutnost štetnih tvari u tlu i utjecaj na okoliš i čovjeka. Sindromi tla. Ponavljanje za I. parcijalni ispit.
1. parcijalni ispit
Vrste štetnih učinaka. Akutna i kronična toksičnost. Toksičnost kao posljedica međudjelovanja kemijskih spojeva.
Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifkacija. Biološka pretvorba, izlučivanje i nakupljanje toksičnih tvari u organizmu. Biološka raspoloživost.
Putevi apsorpcije štetnih tvari u organizmu. Apsorpcija i distribucija štetnih tvari preko dišnih puteva, kože i probavnim sustavom. Čimbenici apsorpcije štetnih tvari.
Učinci štetnih tvari na populaciju, zajednicu i ekosustav.
Motrenje promjena u okolišu-monitoring. Biomarkeri.
Katastrofe i nesreće u svijetu.
Ugroženost RH od katastrofa i nesreća. Zakonska regulativa. Ponavljanje za II. parcijalni ispit.
II. parcijalni ispit
SEMINARI: Studenti će biti podijeljeni u timove, svaki tim će dobiti temu koju treba razraditi i prezentirati pred ostalim studentima.

LABORATORIJSKE VJEŽBE: U sklopu laboratorijskih vježbi odredit će ekotoksičnost onečišćujuće tvari prisutne u okolišu primjenom bakterije V. fischeri, P. putide, mikroalge Chlorella sp. i kvasca S. cerevisiae. Uz testove ekotoksičnosti provest će i test osjetljivosti bakterija, E. coli, P. aeruginosa i B. subtilis, na ispitivanu tvar. Dobivene rezultate će obraditi i interpretirati.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA
Omogućavanje studentima da razumiju sve aspekte negativnog antropogenog djelovanja, s naglaskom na kemijsko onečišćenje prirode i okoliša. Osposobljavanje studenata za samostalno i objektivno procjenjivanje štetnosti kemijskih tvari na živi svijet na temelju dostupnih informacija. Također, studenti bi po završetku kolegija imali osnovna znanja kako i uz pomoć kojih istraživačkih metoda pribaviti saznanja o mogućnostima sprečavanja, djelovanja i zbrinjavanja štetnih posljedica nesreća s kemikalijama

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA
Prisustvo na predavanjima (minimalno 70%).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE
Predavanje uz korištenje Power Point prezentacije. Svi potrebni materijali su stavljeni na Merlin.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Dvije pismene provjere znanja tijekom semestra (donose oslobađanje od usmenog ispita).

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa

METODIČKI PREDUVJETI
nema

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. Interpretirati kemijske informacije i podatke
2. Primijeniti znanja u praksi, posebno u rješavanju problema na temelju kvalitativnih ili kvantitativnih informacija
3. Pretraživati informacije dostupne na internetu
4. Procijeniti rizike vezane uz uporabu određenih kemijskih tvari ili laboratorijskih postupaka

1. Povezati prisutnost štetnih tvari u okolišu s kruženjem elemenata u ekosustavu.
2. Povezati biomonitoring i biomarkere.
3. Procijeniti rizik od štetnih tvari.
4. Izdvojiti štetne učinke anorganskih i organskih tvari na okoliš i čovjeka.
5. Predvidjeti učinke štetnih tvari na organizme prisutne u vodi i tlu.
6. Razlikovati terminologiju biotransformacija, detoksifikacija, eliminacija i akumulacija štetnih tvari.
7. Razlikovati terminologiju bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija.
8. Usporediti EC50 vrijednosti različitih kemijskih spojeva i komentirati njihovu toksičnost i osjetljivost testnih organizama.
9. Razlikovati aditivni, sinergistički i antagonistični učinak.
10. Povezati međudjelovanja kemijskih spojeva s toksičnošću.
11. Komentirati bioraspoloživost štetnih tvari s obzirom na način unosa u organizam.

1. Priniciples of Ecotoxicology, Third Edition, , C.H. Walker, S.P. Hopkin, R.M. Sibly, D.B. Peakall, Taylor&Francis, 2006.
2. PP predavanja na Merlinu, , Dajana Kučić Grgić, , .
3. Fundamentals of Ecotoxicology - The Science of Pollution, Fourth Edition,, , M. C. Newman, Taylor & Francis, 2015.
4. Encyclopedia of Aquatic Ecotoxicology, , J.-F. Férard, C. Blaise, Springer Science+Business Media, 2013.

Izborni kolegij - Redovni studij - Primijenjena kemija