- Uvod
- Uvjeti studiranja
- Kontakt obavijesti
- Osnovne informacije
- Uvjeti za upis
- Katalog kolegija
- Raspored predavanja
- Natječaj
- Plan studija
Ekoinženjerstvo je grana inženjerstva (tehnike) koja se bavi:
a) zaštitom ljudi od utjecaja faktora štetnih za okoliš
b) zaštitom okoliša, lokalnog i globalnog od potencijalno štetnih utjecaja različitih čovjekovih aktivnosti
c) napređenjem kvalitete okoliša zbog zdravlja ljudi
Ekoinženjerstvo zahtijeva tehničko znanje o zraku, vodi, otpadnoj vodi, čvrstom otpadu i drugim specijalnostima koje razmatraju utjecaje na zdravlje čovjeka. Primjena ekoinženjerstva u gospodarstvu zahtijeva razumijevanje i poznavanje zakona, ekonomike, financija, javne administracije, planiranja i drugih društvenih znanosti. Ekoinženjersko obrazovanje uključuje i odnos prema različitim izvorima prirodnih resursa, njihovom očuvanju, te racionalnom iskorištavanju.
Zaštita okoliša zbog svoje slošenosti zahtijeva sustavski pristup koji uzima u obzir međuzavisne odnose čovjek - gospodarstvo - okoliš, a može se ostvariti samo interdisciplinarnim pristupom obrazovanju.
Iz toga proizlazi očita potreba za ekoinženjerskim obrazovanjem koje će obuhvatiti probleme obrade otpada i praćenja emisija u zrak, vodu i tlo, te probleme smanjenja onečišćenja i otpada na samom izvoru. Sprečavanje onečišćenja na izvoru se može ostvariti razvojem tehnologija s malo otpada i uvođenjem poptuno novih tehnologija.
Temeljeći se na problemima onečišćenja okoliša, njegovim uzrocima i utjecajima kolegiji ponuđeni na studijima ekoinženjerstva sadrže
a) temeljna znanja iz ekologije, kemije, biologije i mikrobiologije koja se odnose na okoliš
b) posebna znanja o gospodarenju otpadom, otpadnim vodama i zagađenjem zraka
c) posebna znanja o čistim tehnologijama, smanjenju izvora i kontroli onečišćenja zraka, vode i tla, tehnologijama s malo otpada i tehnikama oporabe.
d) posebna znanja iz ekonomije i prava
Ekoinženjerstvo treba razumijeti kao viziju, kako mudrost biosfere (sveg živog) primijeniti na nivo čovjekovih aktivnosti u tehnosferi (svjesna čovjekova tehnološka aktivnost).
Konačni cilj ekoinženjerstva je razvoj i primjena “čistih”- za okoliš prihvatljivih tehnologija s minimalnim izlazom otpadaka i s proizvodnjom biokompatibilnih nusprodukata i glavnih produkata uz poštivanje strategije zatvorenog proizvodnog ciklusa. Samo tako je moguće spriječiti onečišćenja, a održati kvalitetu života čovjeka i drugih živih vrsta.
Namjera interdisciplinarnog poslijediplomskog studija Ekoinženjerstvo je da se povežu različite discipline i tako inženjerima omogući na temelju sveobuhvatnijeg obrazovanja učinkovitije djelovanje.
Ekoinženjerstvo nudi klasično obrazovanim inženjerima različitih struka - arhitektima, inženjerima agronomije, elektroinženjerima, brodarskim inženjerima, građevinskim inženjerima, kemijskim i bioprocesnim inženjerima, rudarskim inženjerima, strojarskim inženjerima i inženjerima šumarstva, potrebna dodatna znanja, da bi mogli rješavati tehnička pitanja u zaštiti okoliša u tvornici, gradu i pri prostornom uređenju na dva studijska programa:
- Poslijediplomski specijalistički studij
- Poslijediplomski doktorski studij
Temeljnim programom specijalističkog ili znanstvenog studija se ostvaruju pretpostavke za dobivanje stupnja spcijalista ekoinženjerstva ili doktora u području tehničkih ili biotehničkih znanosti.
Program studija omogućuje da se kod inženjera različitih dodiplomskih obrazovanja razviju i prošire:
- sposobnosti primjene interdisciplinarnog pristupa pri izvođenju tehničkih projekata i istraživanjima pri razvoju tehnologija
- opća inženjerska znanja stečena tijekom dodiplomskog obrazovanja posebnim područjima biologije, kemije i fizike, pedologije te tehničkih znanosti: kemijskog inženjerstva, biokemijskog inženjerstva, rudarstva, građevinarstva, strojarstva, brodogradnje i elektroinženjerstva.
Ured: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Marulićev trg 19, 10000 Zagreb
Telefon: ++385 1 4597-281
Voditeljica studija: Dr. sc. Bruno Zelić, izv. prof.
E-mail: bzelic
Administratori: Tihana Popović, dipl. ing.
E-mail: ekoinz@fkit.hr
Tel.: ++385 1 4597-261
Web adresa: http://www.fkit.hr/
Traje: 1-2 godine
Stječe se specijalistički naziv: specijalist ekoinženjerstva-završni rad stručnog sadržaja
Obvezno položiti 5-6 ispita s fondom 180 sati/60 bodova. Obvezan 1 ispit iz Prve bodovne skupine i 3 ispita iz Druge bodovne skupine jednog usmjerenja.
Za prijelaz na znanstveni studij: nakon izrade zavržnog rada stručnog sadržaja, potrebno je upisati 2 kolegija (20 bodova) ili 1 kolegij i sakupiti 10 bodova iz dodatne bodovne skupine, te završiti specijalistički studij s prosjekom ocjena 4.
Po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se stupanj specijalist ekoinženjerstva u području tehničkih ili biotehničkih znanosti; kratica spec. ekoinženjerstva.
Kandidati za specijalista ekoinženjerstva moraju znati primijeniti temeljne stručne spoznaje i interdisciplinarno pristupiti rješavanju problema zaštite i očuvanja okoliša.
Osnovni uvjeti upisa moraju biti u skladu s važećim Zakonima u Republici Hrvatskoj, te Statutom Sveučilišta u Zagrebu.
Ekoinženjerstvo mogu upisati kandidati koji su završili Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Građevinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Rudarsko-geološko naftni fakultet, Metalurški fakultet, Agronomski fakultet i Šumarski fakultet, Arhitektonski fakultet, Fakultet organizacije i informatike, Geotehnički fakultet. Kandidati koji su diplomirali na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i drugim odgovarajućim Sveučilišnim studijima u Hrvatskoj ili u inozemstvu mogu upisati poslijediplomski studij ekoinžnjerstvo, na prijedlog voditelja studija, a po odobrenju Stručnog vijeća studija, kojega čine predstavnici nastavnika poslijediplomskog studija ekoinženjerstvo.
Za upis na znanstveni studij kandidati moraju imati prosjek ocjena 3,5 na diplomskom studiju.
U katalogu kolegija su navedeni sažetci svih kolegija koje je moguće slušati na poslijediplomskom studiju "Ekoinženjerstvo".
Predavanja na kolegijima se održavaju petkom poslijepodne i subotom ujutro u predavaonicama Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na Savskoj c.16-Zagreb ili prema dogovoru s nositeljem kolegija na jednom od Fakulteta zagrebačkog Sveučilišta. Za grupe studenata veće od 3 obvezna su predavanja. Za grupe manje od 3 studenta nastava se održava u obliku konzultacija. Konzultacije se održavaju u dogovoru s nositeljem kolegija. Za studente upisane u akademskoj godini će sva nastava biti održana u bloku kroz 12 mjeseci, prema rasporedu.
Natječaj za upis na poslijediplomske studije u akademskoj godinu 2011./2012. objavljen je u "Jutarnjem listu", 28.05.2011.
Prilikom prijave na natječaj za upis na poslijediplomski studij kandidati moraju ispuniti sljedeći obrazac
| PRVA BODOVNA SKUPINA: Popis temeljnih (općih) kolegija | |||
| Broj | Naziv kolegija | Sati | Bodovi |
| Modul prirodnih znanosti | |||
| 111-S | Ekologija | 30 | 12 |
| 112-S | Osnove ekotoksikologije | 30 | 12 |
| 113-S | Kemija okoliša | 30 | 12 |
| 114-S | Mikrobiologija okoliša | 30 | 12 |
| Modul tehničkih znanosti | |||
| 121-S | Procesno ekoinženjerstvo | 30 | 12 |
| 122-S | Zaštita okoliša u graditeljstvu | 30 | 12 |
| 123-S | Inženjerstvo u okolišu | 30 | 12 |
| 124-S | Upravljanje okolišem | 30 | 12 |
| DRUGA BODOVNA SKUPINA: Obvezan kolegij za specijalistički studij | |||
| Broj | Naziv kolegija | Sati | Bodovi |
| 2010-S | Instrumenti zaštite okoliša | 30 | 12 |
| DRUGA BODOVNA SKUPINA: Popis usmjerenih kolegija | |||
| Broj | Naziv kolegija | Sati | Bodovi |
| Voda: | |||
| 211-S | Kemija voda | 30 | 8 |
| 212-S | Oksidacijski procesi pri obradi otpadnih voda | 30 | 8 |
| 213-S | Upravljanje kakvoćom voda | 30 | 8 |
| 214-S | Biološki procesi obrade otpadnih voda | 30 | 8 |
| 215-S | Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda gradova i industrije | 30 | 8 |
| 216-S | Uređaji za čišćenje voda | 30 | 8 |
| 217-S | Zaštita podzemnih voda | 30 | 8 |
| 218-S | Zaštita krških vodonosnika | 30 | 8 |
| Zrak: | |||
| 221-S | Kemija i kakvoća zraka | 30 | 8 |
| 222-S | Meteorološki aspekti onečišćenja atmosfere | 30 | 8 |
| 223-S | Separacija krutine ili kapljevine iz plina | 30 | 8 |
| 224-S | Čišćenje zraka i otpadnih plinova | 30 | 8 |
| 225-S | Kemijsko inženjerstvo u zaštiti zraka | 30 | 8 |
| Tlo: | |||
| 231-S | Kemija tla | 30 | 8 |
| 232-S | Mikrobiologija i biokemija tla | 30 | 8 |
| 233-S | Zaštita tla | 30 | 8 |
| 234-S | Održivo gospodarenje tlom | 30 | 8 |
| Otpad: | |||
| 241-S | Otpadci u kemijskoj industriji | 30 | 8 |
| 242-S | Recikliranje krutog otpada | 30 | 8 |
| 243-S | Polimerni otpad i njegovo zbrinjavanje | 30 | 8 |
| 244-S | Gospodarenje tehnološkim otpadom | 30 | 8 |
| 245-S-S | Odlagališta otpada | 30 | 8 |
| Završni rad | 30 | 12 | |

