Programi EU

Programi znanosti i tehnologije


Programi obrazovanja


EU fondovi

Sedmi okvirni program (FP7)

Okvirni program (Framework Programme, FP) je glavni program Europske Unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja. Cilj Okvirnog programa je daljnja izgradnja Europskog istraživačkog prostora (ERA) u smislu znanja, rasta i razvoja. Okvirni programi se implementiraju od 1984. godine te pokrivaju razdoblje od pet godina i do sada ih je bilo šest. Novi okvirni program istraživanja Europske Unije je Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme, FP7), koji je nastavak dosadašnjih FP programa, a predstavlja uokvirenu plansku cjelinu istraživanja u periodu od 2007. do uključivo 2013. godine.
Od 1. siječnja 2006. godine Republika Hrvatska je, kao zemlja kandidatkinja za EU postala sudionikom tadašnjeg FP6 programa i to u punom opsegu sa svim pravima i mogućnostima kao i sve ostale punopravne članice EU, pridružene države i ostale zemlje kandidatkinje.

 

Sedmi okvirni program podijeljen je u 4 specifična programa:

  1. Suradnja - podrška transnacionalnim skupnim istraživanjima s ciljem jačanja konkurentnosti europske industrije.
  2. Ideje - podrška "rubnim" istraživanjima kroz financiranje istraživačkih projekata koji se provode na svim područjima znanosti, od strane individualnih timova.
  3. Ljudi - podrška edukaciji, mobilnosti i razvoju kurikuluma istraživača.
  4. Kapaciteti - podrška poboljšanju i optimalnoj uporabi istraživačkih i inovacijskih kapaciteta širom Europe.

Ukupni proračun iznosi 50,5 milijardi eura za sedmogodišnji program FP7 (2007-2013) te dodatnih 2,7 milijardi eura za petogodišnji Euroatom program za nuklearna istraživanja.

Savjetodavnu i administrativnu podršku istraživačima koji se prijavljuju na natječaj pružaju nacionalne kontakt osobe (National Contact Points)

 

Službene stranice FP7
FP7 in brief
FP7 factsheets
Sheme financiranja FP7 projekata
Hitchhikers' Guide to FP7

 

EUREKA

EUREKA je europska mreža za istraživanje i razvoj orijentiran prema tržištu, osnovana 1985. godine. EUREKA okuplja i povezuje tvrtke i istraživačke institucije iz 37 zemalja i Europske unije (institucija), koja u EUREKA programu ima status punopravne članice. Od 2000. godine Republika Hrvatska je punopravna članice EUREKA-e.
EUREKA pomaže izgradnji partnerstva kroz zajedničke multilateralne projekte, u cilju jačanja europske konkurentnosti. Podupiru se inovativni, razvojno-straživački (R&D) projekti orijentirani prema tržištu. Rezultat projekta su novi proizvodi ili usluge koji promiču napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na tržištu. Projekti se iniciraju od predlagača, a ne putem natječaja ("bottom up" pristup).

 

 

Nacionalni EUREKA koordinator za Hrvatsku:
Gordana Prutki – Pečnik
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
EUREKA ured
Strossmayerov trg 4
HR-10000 Zagreb
Tel: 01/ 4594 – 364
Fax: 01/ 4594 – 369
E-pošta: gordana.prutki-pecnik@mzos.hr

Službene stranice EUREKA mreže

 

COST

COST je najstariji okvir znanstvene suradnje europskih zemalja uspostavljen 1971. godine na prvoj Konferenciji 19 ministara znanosti. Od 1992. godine Republika Hrvatska je punopravna članica COST-a. Financiranje projekata je na nacionalnoj razini, a rezultati istraživanja zajednički su svim sudionicima u projektu. U pravilu se radi o projektima koji su od zajedničkog interesa više zemalja ili pak od općeg interesa (npr. okoliš, oceanografija, meteorologija), odnosno od interesa radi stvaranja zajedničkih standarda za cijelu Europu. Prednost suradnje u okvirima COST-a jest i u činjenici da se ravnopravnom suradnjom na projektima stvaraju uvjeti za sve ostale oblike međunarodne suradnje, a nacionalni se program dovodi u relaciju s istraživanjima u Europi i svijetu. Program COST posebno je okrenut onim područjima istraživanja gdje zajedničke akcije mogu donijeti i korist zemljama sudionicama. Dok su naglasci u vrijeme osnivanja bili na području telekomunikacija, informatike, prometa, materijala, oceanografije, meteorologije i okoliša, sve više današnjih inicijativa okreće se društvenim znanostima, kemiji, medicinskim istraživanjima i šumarstvu. COST svesrdno promiče koncept "bottom-up working", gdje svaka zemlja članica smije pokretati akciju, koja pak može uključivati i po nekoliko projekata.

Službene stranice COST programa
General presentation of COST


Program za cjeloživotno učenje

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE 2007-2013 (Lifelong Learning Programme) je program Europske zajednice za mobilnost i međuinstitucionalnu suradnju na svim razinama obrazovanja. Preduvjet za punopravno sudjelovanje Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje je akreditacija nacionalne agencije i plaćanje nacionalnog doprinosa. Tijekom 2007. i 2008. provodi se postupak akreditacije nacionalne agencije pri Europskoj komisiji. Dana 27. listopada 2007. godine (NN br. 107/07) na snagu je stupio Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, kojim se osniva agencija zadužena za pripremu i provođenje Programa za cjeloživotno učenje i Programa Mladi na djelu. Očekivani je početak provedbe programa 2009. godine. Do zaključivanja međudržavnog sporazuma o pristupanju RH Programu za cjeloživotno učenje (zaključivanje sporazuma slijedi nakon završetka postupka akreditacije) RH će za područje visokog obrazovanja koristiti program TEMPUS (nije moguće istovremeno sudjelovanje u Programu za cjeloživotno učenje i u programu TEMPUS). PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE se sastoji od četiri sektorska programa za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje (Comenius), visoko obrazovanje (Erasmus), strukovno obrazovanje (Leonardo da Vinci) i obrazovanje odraslih (Grundtvig).
Dana 27. listopada 2007. godine (NN br. 107/07) na snagu je stupio Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, kojim se osniva agencija zadužena za pripremu i provođenje Programa za cjeloživotno učenje i Programa Mladi na djelu. Očekivani je početak provedbe programa 2009. godine.
Podrobnije informacije o Programu za cjeloživotno učenje mogu se pronaći na web stranici Europske komisije.


TEMPUS

TEMPUS (Trans - European Mobility Scheme for University Studies) je program namijenjen međusveučilišnoj suradnji zemalja Europske unije sa zemljama partnerima iz regija Zapadnog Balkana, istočne Europe, srednje Azije, sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Program je prošao kroz različite promjene kao TEMPUS II, TEMPUS IIbis i TEMPUS III (2000-2006). U trećoj fazi programa Tempus uključila se i Republika Hrvatska 2000. godine. Sa završetkom treće faze (31. prosinaca 2006.) programa Tempus započinje četvrta faza koja će trajati u periodu 2007-2013. Natječaj za prijavu projekata u okviru programa Tempus IV se priprema za prosinac 2007. godine. Republika Hrvatska je ušla u četvrtu fazu programa Tempus koji će se financirati kroz program IPA (Instrument for Pre accession Assistance).
Program Tempus je jedinstven po tome što modernizaciji visokog školstva pristupa cjelovito. Tempus obuhvaća sve aspekte reforme visokog obrazovanja: od razvoja nastavnih programa, preko usavršavanja nastavnika do internacionalizacije sveučilišta kroz mobilnost i dugoročnu suradnju s partnerima na projektu. Pored toga Tempus obuhvaća i strukturne reforme u smislu upravljanja visokim učilištima i omogućava pomoć pri izradi strateške dokumentacije i primjene zakonodavnih propisa. Na taj način program Tempus priprema visoka učilišta za ulazak u Zajednički europski prostor visokog obrazovanja i intenzivniju međusveučilišnu suradnju kroz programe mobilnosti kao što je Erasmus. Stoga nije moguće da u isto vrijeme za Republiku Hrvatsku budu otvorena dva spomenuta programa, Tempus i Erasmus. Prvi potpomaže reformu visokog obrazovanja, a drugi je program mobilnosti koji se može provoditi nakon zadovoljavanja određenih preduvjeta. Erasmus je dio Integriranog programa za cjeloživotno učenje.
U zemljama koje sudjeluju u programu Tempus ustrojeni su nacionalni centri kao referentne točke za pojedinu zemlju. U Hrvatskoj je Nacionalni Tempus ured od 2005. godine iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prebačen u Agenciju za znanost i visoko obrazovanje. Tempus ured nadležan je za koordinaciju programa na nacionalnom nivou i služi kao tehnička pomoć svim zainteresiranim za predlaganje Tempus projekata i svima koji vode i provode Tempus projekte u Hrvatskoj.

Nacionalni Tempus ured:
Gordana Cukar
Koordinatorica programa
Tel: +385 1 6274851
Faks: + 385 1 6274852
E-mail: gordana.cukar@azvo.hr

Vlatka Derenčinović
Suradnica na programu
Tel: +385 1 6274850
Faks: +385 1 6274852
E-mail: vlatka.derencinovic@azvo.hr

Podrobnije informacije o Tempus programu mogu se pronaći na web stranici Europske komisije


ERASMUS MUNDUS

ERASMUS MUNDUS je program Europske komisije kojem je osnovni cilj promidžba europskog visokog obrazovanja i poticanje uspješne međunarodne suradnje s “trećim zemljama” (tj. zemljama koje nisu članice EU). ERASMUS MUNDUS se provodi stvaranjem centara izvrsnosti na visokim učilištima u zemljama Europske unije kroz združene diplomske studije (Master programmes). ERASMUS MUNDUS omogućava stipendiranje studenata i profesora koji su uključeni u neki diplomski studij kojem je Europska komisija dodijelila certifikat “Erasmus Mundus”, a koji se provodi isključivo na sveučilištima iz EU.

 

 

Komponente programa ERASMUS MUNDUS:

  • KOMPONENTA 1 (ACTION 1) – Studij: Erasmus Mundus Master studij – diplomski studij kojeg zajednički provode tri sveučilišta iz EU i nakon kojeg se dodjeljuje dvostruka, višestruka ili združena diploma (double, multiple, joint degree).
  • KOMPONENTA 2 (ACTION 2) – Stipendije za studente i nastavnike iz trećih zemalja koji su uključeni u diplomski studij Erasmus Mundus.
  • KOMPONENTA 3 (ACTION 3) – Partnerstvo između visokih učilišta iz EU koja provode studij Erasmus Mundus i visokih učilišta u „trećim zemljama“. U okviru ove komponente dodjeljuju se stipendije za studente i profesore iz Europske unije koji su uključeni u diplomski studij Erasmus Mundus.
  • KOMPONENTA 4 (ACTION 4) – Aktivnosti koje su usmjerene promidžbi europskog visokog obrazovanja kao što su internacionalizacija visokih učilišta i međusobno priznavanje kvalifikacija između visokih učilišta iz Europske unije i visokih učilišta iz “trećih zemalja”.

Vlada Republike Hrvatske je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 28. veljače 2007. odobrila pokretanje postupka pristupanja Hrvatske programu ERASMUS MUNDUS. Međudržavni sporazum će biti zaključen i ratificiran tijekom 2008.g. kako bi stupio na snagu s 1.1.2009. Uz zaključivanje međudržavnog sporazuma preduvjeti za punopravno sudjelovanje uključuju plaćanje nacionalnog doprinosa i ustrojavanje nacionalnog ureda za ERASMUS MUNDUS. Kako bi visoka učilišta u Hrvatskoj mogla u potpunosti sudjelovati u svim komponentama programa, moraju biti u mogućnosti provoditi studij na stranom jeziku te na kraju akreditiranog združenog diplomskog studija izdati dvostruku, višestruku ili združenu diplomu.
Visoka učilišta iz Hrvatske mogu sudjelovati u komponenti 3 (stvaranje partnerstva između visokih učilišta u Europskoj uniji i visokih učilišta iz “trećih zemalja”) i komponenti 4 (aktivnosti koje su usmjerene promidžbi europskog visokog obrazovanja).
Visoka učilišta iz Hrvatske ne mogu biti ravnopravni član konzorcija te ne mogu u tom svojstvu sudjelovati u komponenti 1. Nastavnici i studenti iz Hrvatske mogli su sudjelovati u komponenti 2 programa ERASMUS MUNDUS na prva dva natječaja, ali od kada je Republika Hrvatska dobila status zemlje kandidatkinje, to više nije moguće.
Za sudjelovanje u komponentama 2 i 3 mogu se javiti samo ona visoka učilišta kojima je prijedlog projekta za sudjelovanje u komponenti 1 već odobren. Popis odobrenih Master studija može se naći na web stranici agencije EACEA (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency).

Podrobnije informacije o Erasmus Mundus programu mogu se pronaći na web stranici Europske komisije.


CEEPUS

CEEPUS (Central European Exchange Programme for University Studies) je program akademske razmjene studenata i profesora srednje i istočne Europe, koji se ostvaruje temeljem višestranog Ugovora o uspostavljanju suradnje u području visokoškolskog obrazovanja i usavršavanja. Ugovor za program CEEPUS sklopljen je u Budimpešti 8. prosinca 1993., a RH je pristupila CEEPUS programu na Prvoj ministarskoj konferenciji zemalja članica u Beču 22. siječnja 1995. Sadašnje ugovorne stranke programa CEEPUS su: Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.
Središnji CEEPUS ured, sa sjedištem u Beču, koordinira rad nacionalnih CEEPUS ureda koji su zaduženi za provedbu programa na nacionalnoj razini. Središnji CEEPUS ured u Beču financira Austrija, dok rad i troškove provođenja programa svakog nacionalnog CEEPUS ureda financira država članica. Temeljem programa i dobivene kvote, troškove boravka stranih studenata i profesora u zemlji primateljici (smještaj u studentskom domu, subvencioniranu prehranu i stipendiju) i putne troškove za odlazak u drugu zemlju snosi nadležno ministarstvo države članice.

 

CEEPUS koordinator za Hrvatsku:
Davor Šovagović
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Strossmayerov trg 4, 10 000 Zagreb
Tel: (+385 1) 4594 556
E-pošta: Davor.Sovagovic@mzos.hr.

Službene stranice CEEPUS programa

EU FONDOVI

CARDS i PHARE su programi tehničko-financijske pomoći Europske unije. Izravni korisnici su državna tijela, a uložena sredstva su nepovratna. U sklopu Odjela za europske integracije nalazi se Jedinica za provedbu CARDS i PHARE projekata koja uz praćenje provedbe projekata izvodi pripreme za sudjelovanje MZOŠ-a u programu pretpristupne pomoći IPA.

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi program za razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Republika Hrvatska je korisnica IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za financijsko upravljanje MFIN.

Program IPA se sastoji od pet komponenti:

  1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
  2. Prekogranična suradnja
  3. Regionalni razvoj
  4. Razvoj ljudskih potencijala
  5. Ruralni razvoj

Europska komisija (EK) je za provedbu IPA programa u periodu do 2010. godine namijenila ukupno 589,9 milijuna eura za RH i to prema komponentama i godinama

Podrobnije informacije o IPA programu mogu se pronaći na web stranici Europske komisije.