CILJEVI KOLEGIJA
Stjecanje općih tehničkih znanja i temelja o mehaničkom ponašanju materijala. Svladavanje temelja o
mehaničkom ponašanju konstrukcijskih materijala i dimenzioniranju elemenata. Usvajanje
integriranog pristupa u rješavanju problemskih zadataka.
UVJETI ZA UPIS KOLEGIJA
Nema.
ISHODI UČENJA KOLEGIJA
1. razlikovati osnovne oblike opterećenja konstrukcija
2. analizirati uzročno posljedičnu vezu između naprezanja i deformacija u širem smislu
3. povezati načela mehanike materijala s mehaničkim konstrukcijama
4. analizirati dvodimenzionalne primjere stanja naprezanja i deformacija
5. analizirati i optimirati deformacijske i mikrostrukturne procese
6. povezati metodologiju ispitivanja mehanike materijala s razvojem materijala i proizvoda te identificirati odgovarajuće procese prerade i oblikovanja
ISHODI UČENJA STUDIJSKOG PROGRAMA KOJIMA DOPRINOSE ISHODI UČENJA OVOG KOLEGIJA
1. objasniti znanstvene temelje važne za kemiju i inženjerstvo materijala, posebice iz područja kemije, fizike, matematike i kemijskog inženjerstva
2. prepoznati temeljne elemente kemije i inženjerstva materijala: strukturu, svojstva, proizvodnju i uporabu materijala
3. povezati stečena znanja o materijalima, njihovoj uporabi i proizvodnji
4. analizirati materijale korištenjem kemijskih i fizikalnih tehnika te laboratorijske opreme i uređaja
5. koristiti prikladne metode i opremu povezanu s proizvodnjom, karakterizacijom i uporabom materijala, vodeći računa o sigurnosti na radu
SADRŽAJ KOLEGIJA PO NASTAVNIM CJELINAMA/JEDINICAMA ILI TJEDNIMA
PREDAVANJA
1. Uvod u inženjersku grafiku. Tehnički standardi.
2. Osnove tehničke mehanike. Statika. Sila, moment.
3. Oslobađanje tijela veza - Princip izolacije ili reza.
4. Trenje. Trenje užeta.
5. Trenje ? sustavi koloturja.
6. 1. kolokvij: Inženjerska grafika, statika, trenje.
7. Mehanika deformabilnih tijela ? Osnove i primjena. Naprezanje i deformacija
8. Mehanička svojstva materijala: statička čvrstoća. Teorije čvrstoće. Elastičnost, plastičnost, viskoelastičnost.
9. Vježbe: Mehanička svojstva materijala: statička čvrstoća (kidalica), udarni rad loma, tvrdoća.
10. Osnovni slučajevi opterećenja: vlak, tlak. Poopćeni Hookeov zakon. Dimenzioniranje elemenata konstrukcija, numeričke metode. Stvarno i proračunsko naprezanje. Dijagram razvlačenja, Poissonov broj, modul elastičnosti.
11. Toplinsko naprezanje.
12. Uvijanje, savijanje, smik, izvijanje.
13. 2. kolokvij: Jednadžbe konstitucije (jednadžbe koje opisuju ovisnost naprezanja o deformaciji).
14. Mehanička svojstva materijala: puzanje, relaksacija, udarna žilavost, tvrdoća. Mehanika loma.
15. Mehanička svojstva materijala: popuštanje i zamor. Postupci prerade i oštećenje materijala. Primjeri primjene mehanike materijala.
SEMINARI
1. Primjeri zadataka vezanih uz inženjersku grafiku
2. Primjeri zadataka vezanih uz statiku, sile, momente
3. Primjeri zadataka vezanih uz oslobađanje tijela veza
4. Primjeri zadataka vezanih uz vlak, tlak
5. Primjeri zadataka vezanih uz trenje
6. Primjeri zadataka vezanih uz toplinsko naprezanje
7. Primjeri zadataka vezanih uz uvijanje, savijanje, smik, izvijanje
LABORATORIJSKE VJEŽBE
Mehanička svojstva materijala:
1. statička čvrstoća
2. udarni rad loma
3. tvrdoća.
VRSTE IZVOĐENJA NASTAVE
predavanja
seminari i radionice
vježbe
laboratorij
OBVEZE STUDENTA
Pohađanje nastave (predavanja, seminari i laboratorijske vježbe), pisanje domaćih zadaća i referata s vježbi.
PRAĆENJE RADA STUDENATA
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Eksperimentalni rad
Kontinuirana provjera znanja
Referat
Pismeni ispit
Usmeni ispit
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NA ZAVRŠNOM ISPITU
Ispit se polaže polaganjem pismenog i usmenog ispita. Pisanog dijela ispita oslobođeni su studenti koji kumulativno na dva kolokvija ostvare minimalno 101 bod. Bodovi 1. i 2. kolokvija se zbrajaju. Maksimalan broj bodova je 200 (100 + 100). To pravo vrijedi na svim ispitnim rokovima u tekućoj akademskoj godini. Kolege koje nisu pristupile 1. kolokviju, ili na 1. kolokviju imaju manje od 25 bodova, ne mogu pristupiti 2. kolokviju. Usmenom dijelu ispita studenti mogu pristupiti do kraja tekuće akademske godine. Studenti koji ne zadovolje na kolokvijima pristupaju pisanom dijelu ispita na kojem je potrebno ostvariti minimalno 50 % bodova te usmenom dijelu ispita. Studenti koji su ponovno upisali kolegij i imaju pravo polaganja ispita mogu pristupiti kolokvijima i ispitu bez ponovnog pohađanja predavanja.
U kolegiju je moguće ostvariti maksimalno 200 bodova, a vrednuju se: - svaki kolokviji s maksimalno 100 bodova,
Uvjeti za prolaz
- Pisanog dijela ispita oslobođeni su studenti koji kumulativno na dva kolokvija ostvare minimalno 101 bod
- Laboratorijske vježbe - odrađene
- Zadaće predane - minimalno 3 predane
- Prisutnost na nastavi - maksimalno 5 izostanaka
Ukupna ocjena pisanog dijela formira se na temelju bodova ostvarenih na kolokvijima, prisustvovanjem nastavi, laboratorijskim vježbama i zadaćama:
dovoljan (2) 101-125 bodova
dobar (3) 126-150 bodova
vrlo dobar (4) 151-175 bodova
izvrstan (5) 176-200 bodova
OBVEZNA LITERATURA
Interna skripta za laboratorijske vježbe - Stranica kolegija na Merlinu
Z. Herold: Uvod u inženjersku grafiku, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2003. - Stranica kolegija na Merlinu
Nastavni materijali - Stranica kolegija na Merlinu
NAČINI PRAĆENJA KVALITETE KOJI OSIGURAVAJU STJECANJE IZLAZNIH ZNANJA, VJEŠTINA I KOMPETENCIJA
Studentska anketa.
|
-
Interna skripta za laboratorijske vježbe, D. Vrsaljko,
-
Uvod u inženjersku grafiku, Z. Herold, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2003.
-
Nastavni materijali, D. Vrsaljko,
|