U članku su prikazani rezultati kako različiti sastavi bronce utječu na vezanje i zaštitna svojstva filmova 16-fosfonohekadekanske kiseline (COOH-PA). U istraživanju su koristili nekoliko vrsta bronce, kao i čiste metale koje nalazimo u njenom sastavu (bakar, cink i kositar) s ciljem da se procjeni učinkovitost zaštitnih filmova na pojedinoj podlozi, u simuliranim uvjetima izlaganja kiseloj kiši tijekom dvotjednog razdoblja. Rezultati pokazuju da su se fosfonski filmovi uspješno formirali na svim podlogama, iako se njihova zaštitna učinkovitost razlikovala ovisno o sastavu metala i njegovoj otpornosti na koroziju.
U istraživanju je upotrijebljen niz tehnika, uključujući FTIR i XP spektroskopiju, difrakcija rendgenskih zraka, pretražnu elektronsku mikroskopiju i elektrokemijske metode, za analizu karakteristika dobivenih filmova. Najmanje učinkovita zaštita zabilježena je na cinku zbog njegove niske korozijske otpornosti, budući da se metal počeo otapati ubrzo nakon izlaganja kiseloj kiši. Nasuprot tome, najbolji rezultati opaženi su na kvarternoj bronci, što se pripisuje poboljšanoj otpornosti legure uslijed otapanje njezinih reaktivnijih komponenti.
Osim toga, zaštitna svojstva fosfonskih kiselinskih filmova značajno su ovisila o formiranju metal-COOH-PA kompleksa unutar filma, što je pridonijelo njihovoj stabilnosti i učinkovitosti. Istraživanje ističe potencijal korištenja COOH-PA filmova u očuvanju kulturnih objekata od bronce, prilagođavajući zaštitu različitim sastavima bronce koji se koriste u kulturnim i povijesnim artefaktima.
Istraživanje je ostvareno na temelju rada na projektu Hrvatske zaklade za znanost IP-2019-04-5030 „Razvoj novih rješenja za karakterizaciju i zaštitu brončane kulturne baštine“