Šifra: |
21225 |
ECTS: | 5.0 |
Nositelji: |
prof. dr. sc.
Igor Sutlović
|
Prijava ispita: | Studomat |
Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
Opis predmeta: | |||||||
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA OSNOVE STROJARSTVA KI: |
|||||||
Ishodi učenja: | |||||||
|
|||||||
Literatura: | |||||||
|
2. semestar |
Obavezni predmet - Redovni studij - Kemijsko inženjerstvo |
Poštovani kolege studenti kolegija OS KI
u skladu s prijašnjim obavijestima nastava se nastavlja održavati na daljinu, putem mrežne stranice Fakulteta. Dakle, nastavljamo i dalje prema izvedbenom programu tako da je u četvrtak 02.04.2020. na redu predavanje i seminar iz područja trenja od trenja kotrljanja, preko trenja rotirajućih tijela do trenja elastičnog i krutog tijela.
Na predavanjima nastavljamo sa slajdom 100 iz Uvoda u statiku krutih tijela (točka 2.5. Ravnoteža s trenjem, podtočke 2.5.5., 2.5.6. i 2.5.7.). Molim Vas da najprije detaljno proučite točku 2.5.5. Trenje kotrljanja i uočite sličnosti i razlike prema trenju klizanja. Zatim za izolirano tijelo postavite sumu horizontalnih i vertikalnih sila i sumu momenata te uočite da uz T/N=e/h sljedi faktor trenja kotrljanja f. Kod trenja rotirajućih tijela (točka 2.5.6.) posebno su obrađeni radijalni i aksijalni klizni ležaj. Kod radijalnog kliznog ležaja na temelju slike s rasporedom djelovanja sila izraz za moment otpora trenja sljedi iz uvjeta ravnoteže. Primijetite da je ekscentrični položaj rukavca unutar otvora ležaja (r0) direktno proporcionalan veličini koeficijenta trenja. Za aksijalni klizni ležaj naveden je samo konačan izraz za moment otpora trenja. Izraz bi se inače mogao izvesti iz uvjeta ravnoteže sila i momenata na malom elementu dodirne površine rukavca i ležaja integracijom po čitavoj plohi. Upamtite kako je trenje u ležajevima (gdje postoji relativno gibanje na dodirnim plohama između rotirajućih i mirujućih dijelova stroja) štetno te da se ono može smanjiti podmazivanjem. U točki 2.5.7. obrađeno je trenje između jednog elastičnog (uže, remen) i jednog krutog tijela (valjak, remenica, kolotura). Konačan oblik Eulerovog izraza za odnose među silama S1 i S2 mogao bi se izvesti iz uvjeta ravnoteže sila i momenata na malom elementu dodirne površine remena i valjka integracijom po čitavoj liniji dodira. Obratite pozornost na praktične primjene Eulerovog izraza: slučajeve gdje se traži da omjer sila S1 i S2 bude što veći i one druge slučajeve gdje se traži obrnuto.
Nakon proučenog teorijskog dijela (predavanja) prijeđete na riješene primjere iz trenja užeta: https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Materijali_za_prvi_kolokvij_iz_Osnova_strojarstva_trenje_uzeta.pdf . Na raspolaganju za seminar su i dodatni materijali: https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Materijali_za_prvi_kolokvij_iz_Osnova_strojarstva_trenje_uzeta_Corona_2020.pdf
Na kraju riješite domaću zadaću: 3. DZ KI: https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/3_DZ_KI_ZA_WEB_DOBROVOLJNA.pdf
Domaću zadaću ćete predati u tjednu kad se nastava bude ponovno održavala na fakultetu shodno daljnjim uputama nadležnih službi.
Za samostalno rješavanje na raspolaganju su vam i neriješeni primjeri https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Trenje_uzeta_nerijeseni_bez_uputa.pdf
Materijali za nastavu iz Osnova strojarstva KI nalazit će se i dalje na web stranici fakulteta https://www.fkit.unizg.hr/predmet/osnstr_a/nastavni_materijali ,
a za sva pitanja i konzultacije na raspolaganju smo prof. Sutlović (za seminar) i ja (za predavanja) putem e-mail adresa isutlo@fkit.hr i vfilipan@fkit.hr .
Predmetni nastavnik
prof.dr.sc. Veljko Filipan