Opterećenje:
|
1. komponenta
Vrsta nastave | Ukupno |
Predavanja |
30 |
Laboratorijske vježbe |
15 |
Seminar |
15 |
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
|
Opis predmeta:
|
CILJ KOLEGIJA
Prikupljanje, određivanje i tumačenje informacije o uzorku te njegova interakcija s okolišem.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA
Tjedan 1: Uvod. Analitički sustav. Analitička informacija. Kvalitativna i kvantitativna analiza. Značajne znamenke.
Tjedan 2: Homogena i heterogena ravnoteža. Računanje s kemijskim ravnotežama u analitičkoj kemiji.
Tjedan 3. Tehnike separacije. Filtracija, centrifugiranje, destilacija, sublimacija, kristalizacija, taloženje, isparavanje, ekstrakcija, kromatografija.
Tjedan 4: Sustavna separacija i analiza anorganskih kationa i aniona.
Tjedan 5: Kromatografija. Pokretna i nepokretna faza. Uvod i osnovni principi kromatografske separacije. Podjela kromatografskih tehnika.
Tjedan 6: Gravimetrija. Taloženje i svojstva taloga. Onečišćenje taloga. Sušenje taloga. Termogravimetrijska analiza. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 7: Volumetrija. Točka ekvivalencije i točka završetka titracije. Standardi. Izražavanje koncentracije i izračuni u kvantitativnoj analizi.
Tjedan 8: Taložne titracije. Krivulje titracije. Izračun krivulja titracije. Indikatori. Mohrova, Volhardova i Fajansova metoda. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 9: Kompleksni spojevi. Ligandi i centralni atomi. EDTA. Titracije s kompleksonom III. Indikatori. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 10: Uvod u spektroskopiju. Elektromagnetski spektar zračenja. Apsorpcija, emisija i raspršenje. Lambert Beerov zakon. Spektrometrijska analiza u UV/VIS području. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 11: Neutralizacijske titracije. Standardi i standardizacija. Indikatori. Svojstva indikatora i mogućnosti primjene. Titracija jake kiseline i jake baze. Titracije slabe baze i slabe kiseline. Izračuni titracijske krivulje.
Tjedan 12: Titracija poliprotonskih kiselina. Titracija soli. Titacije u nevodenom mediju. Izračuni titracijske krivulje. Automatski titratori. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 13: Osnove elektokemije. Elektokemijska ćelija i polureakcije. Ovisnost o koncentraciji.
Tjedan 14: Redoks titracije. Standardi. Izračun titracijske krivulje. Indikatori. Primjena u analizi okoliša.
Tjedan 15: Elektroanalitičke metode. Uvod u potenciometriju, voltametriju, kulometiju, konduktometriju i amperometriju. Primjena u analizi okoliša.
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA
Student stječe osnovna znanja o analitičkoj kemiji, koja su preduvjet za samostalno rješavanje analitičkih problema.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA
Uredno prisustvovanje nastavi, domaće zadaće, vježbe, 2 testa.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA
Uspješno završene vježbe i pravilno napisane domaće zadaće. Prisutnost na predavanjima i seminarima.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE
Predavanja. Seminari. Laboratorijske vježbe. E-učenje.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA
Pismeno i usmeno.
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA
Studentska anketa.
METODIČKI PREDUVJETI:
Položen kolokvij iz Opće kemije.
ISHODI UČENJA KOLEGIJA
Definirati analitički sustav okoliša.
Povezati principe kemijske ravnoteže s metodologijom kemijske analize okoliša i analizom procesa u zaštiti okoliša.
Znati osnovne principe separacije.
Primijeniti metode gravimetrijske i volumetijske analize u kemijskoj analizi okoliša i analizi procesa u zaštititi okoliša.
Znati osnovne principe spektometrijske i elektokemijske analize.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA
1. objasniti znanstvene temelje važne za ekoinženjerstvo, posebice temeljna znanja iz područja kemije, matematike, fizike, biologije i ekoinženjerstva
2. upotrijebiti osnovne laboratorijske vještine i pravila rada u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim laboratorijima
3. definirati jednostavne probleme u području ekoinženjerstva radi njihovog rješavanja
4. prikazati rezultate svoga rada u pismenom i usmenom obliku
5. razviti radnu etiku, osobnu odgovornost i težnju za daljnjim usavršavanjem
NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
Nastavna jedinica. Analitički sustav.
Ishodi učenja
Definirati analitički sustav.
Povezati principe kemijske ravnoteže s metodologijom kemijske analize okoliša i analizom procesa u zaštiti okoliša.
Kriteriji vrednovanja
Znati definirati analitičku metodu.
Znati odrediti analitički signal i dobiti analitički rezultat.
Znati kemijski i stehiometrijski račun u analitičkoj kemiji.
Nastavna jedinica. Metode separacije.
Ishodi učenja
Povezati principe kemijske ravnoteže s metodologijom kemijske analize okoliša i analizom procesa u zaštiti okoliša.
Znati osnovne principe separacije.
Kriteriji vrednovanja
Povezati principe kemijske ravnoteže s osnovnim principima separacije.
Povezati osnovne principe separacije s analitičkom metodologijom i rezultatom analize.
Primijeniti osnovne principe separacije u analizi okoliša.
Nastavna jedinica. Metode gravimetrijske i volumetrijske analize.
Ishodi učenja
Povezati principe kemijske ravnoteže s metodologijom kemijske analize okoliša i analizom procesa u zaštiti okoliša.
Primijeniti metode gravimetrijske i volumetijske analize u kemijskoj analizi okoliša i analizi procesa u zaštititi okoliša.
Kriteriji vrednovanja
Planirati korake gravimetrijske i volumetrijske analize.
Znati izračunati rezultat gravimetrijske i volumetijske analize.
Razumijeti interferecije kod gravimetrijskih i volumetijskih analiza.
Nastavna jedinica. Metode spektrometrijske i elektorkemijske analize.
Ishodi učenja
Znati osnovne principe spektometrijske i elektrokemijske analize.
Kriteriji vrednovanja
Znati osnovne principe spektometrijske i elektrokemijske analize.
Znati povezati analite okoliša i odziv spektrometrijske i elektrokemijske analize.
|
Ishodi učenja:
|
|
Literatura:
|
- , D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
Z. Šoljić, Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.
M. Kaštelan-Macan, Analitička kemija, I dio (Gravimetrija), Sveučilište Zagreb, 1991.
Z. Šoljić, M. Kaštelan-Macan, Analitička kemija: Volumetrija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2002., , , .
|