Broj posjeta:
219
Poslijediplomski studij Kemijsko inženjerstvo

Voditeljica studija: prof. dr. sc. Vesna Tomašić

Opis zvanja: Tehničke znanosti, polje Kemijsko inženjerstvo

Nositelj studija: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

Inovativnost doktorskog programa
Predloženi doktorski program usklađen je sa suvremenim trendovima u kemijskom inženjerstvu, uključujući dosljednu primjenu metodologije struke, suvremeni, induktivni pristup znanstvenom istraživanju i orijentaciju na moderne, interdisciplinarne pravce istraživanja. U skladu s tim, nastava se adaptira na nastale promjene. Jezgreni i izborni sadržaji u nastavnim programima obuhvaćaju isključivo generička znanja. Holistički način razmišljanja postaje temelj pri dizajniranju procesa i proizvoda. Cjeloživotno obrazovanje i međunarodno priznati standardi prihvaćaju se kao osnova za ispunjenje tehnoloških i društvenih izazova. Holistički pristup podrazumijeva poticanje lateralnog promišljanja, učenje uz eksperimentiranje, sintezu znanja, formuliranje problema, implementaciju ideja i timski rad pri dizajnu procesa i proizvoda. Kako obrazovanje kemijskih inženjera ne prestaje nakon diplomiranja, jer je procjena poluživota kemijsko-inženjerskog znanja četiri do pet godina, razvijat će se svi oblici kontinuiranog obrazovanja. Budući da su u svijetu kemijski inženjeri vrlo mobilni, sve manje vezani uz određeno radno mjesto, ali i uz zemlju, nastojat će se odgovoriti potrebi međunarodnog prepoznavanja kvalifikacija, a uz to svakako i znanja kojim inženjeri raspolažu.

Timski rad kao jedan od oslonaca nastave na poslijediplomskom studiju podrazumijeva kolaborativnost unutar Fakulteta i Sveučilišta, ali i šire, domaće i međunarodne znanstvene zajednice. Očekuje se velika zainteresiranost studenata iz industrije i javnog sektora za programe ponuđene poslijediplomskim znanstvenim studijem Kemijskog inženjerstva. Oni će svojim izborom tema disertacije utjecati na prioritetne pravce znanstvenog istraživanja na Fakultetu, dok će putem njih Fakultet povratno diseminirati moderna znanja i načela struke i time neposredno utjecati na cjelokupni gospodarski boljitak zajednice.

Uvjeti upisa na studij
Uvjet za upis na studij je završen diplomski studij Kemijskog inženjerstva i tehnologije (prije 2005.g.). Uvjeti za upis na studij je završen diplomski studij Kemijskog inženjerstva, Kemija i inženjerstva materijala i Ekoinženjerstvo (novi studijski programi) kao i završeni studenti koji su diplomirali na drugim sveučilišnim studijima uz obavezu polaganja odgovarajućih kolegija iz studija kemijskog inženjerstva.

Kriterij odabira polaznika
Minimalna prosječna ocjena diplomskog studija potrebna za upis je vrlo dobar. Upis sa nižom prosječnom ocjenom moguć je jedino uz upis dodatnih diplomskih kolegija koje pristupnik treba položiti s prosječnom ocjenom većom od vrlo dobar te uz preporuke dvaju profesora. O dodatno upisanim kolegijima odlučuje voditelj poslijediplomskog studija.

Trajanje studija
Studij Kemijskog inženjerstva traje tri godine i nosi 180 ECTS bodova.
Temeljni predmeti se predaju sa 20 sati aktivne nastave i nose po 12 ECTS bodova a izborni predmeti predaju se sa 12 sati aktivne nastave i nose po 8 ECTS bodova. Doktorski rad nosi 120 ECTS bodova.

 

Temeljni kolegiji

Oznaka Nastavnik Naziv kolegija sati / bodovi
101 M. Hraste Inženjerstvo disperznih sustava 20/12
102 Z. Gomzi Analiza kemijskih reaktora 20/12
103 S. Zrnčević Katalitičko reakcijsko inženjerstvo 20/12
104 Đ. Vasić-Rački Biokemijsko inženjerstvo 20/12
105 M. Rogošić Kemijsko inženjerska termodinamika 20/12
106 A. Sander Separacijski procesi 20/12
107 I. Gusić Elementi inženjerske matematike 20/12
108 Ž. Kurtanjek Matematičko modeliranje 20/12
109 A. Glasnović Prijenos tvari i energije 20/12

 

Izborni kolegiji (slobodan izbor)

Oznaka Nastavnik Naziv kolegija sati / bodovi
201 R. Budin Industrijska energetika 12/8
202 V. Filipan Strojarski aspekti procesne opreme 12/8
203 Lj. Matijašević Sinteza i projektiranje procesa 12/8
204 V. Tomašić Monolitni i membranski reaktori 12/8
205 M. Rogošić Polimerizacijsko inženjerstvo 12/8
206 J. Jelenčić Modifikacija polimernih materijala 12/8
207 E. Govorčin Stabilnost polimernog materijala 12/8
208 V. Rek Procesi prerade polimernog materijala i odnos struktura/svojstvo 12/8
209 Z. Hrnjak-Murgić Razgradnja i recikliranje polimernog otpada 12/8
210 A. Glasnović Dinamičko modeliranje procesa dubinske filtracije 12/8
211 Z. Gomzi Kinetički modeli 12/8
212 H. Otmačić Ćurković Inhibitori korozije metala 12/8
213 S. Zrnčević Deaktivacija katalizatora 12/8
214 T. Matusinović Cementni materijali 12/8
215 Ž. Knez Visokotlačne tehnologije 12/8
216 M. Leskovac Adhezijski procesi i materijali 12/8
217 K. Sertić-Bionda Suvremeni procesi prerade nafte 12/8
218 V. Kovačević Inženjerstvo graničnih površina 12/8
219 F. Briški Procesi obrade otpadnih tvari 12/8
220 N. Koprivanac Inženjerstvo i upravljanje u okolišu 12/8
221 S. Papić Bojila i zaštita okoliša 12/8
222 B. Zelić Bioreakcijsko inženjerstvo 12/8
223 Đ. Vasić-Rački Biokatalizatori i biotransformacije 12/8
224 N. Bolf Automatizacija procesa i postrojenja 12/8
225 A. Agić Računalna dinamika fluida 12/8
226 I. Plazl Mikroreaktori 12/8
227 N. Bolf Automatizacija procesa i postrojenja 12/8
228 V. Kovačević Tribologija polimernih površina 12/8
229 M. Vuković Napredni procesi biološke obrade otpadnih voda 12/8
230 Z. Glasnović Razvoj i primjena tehnologija održive gradnje 12/8