CILJEVI KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s uspostavom, razvojem i primjenom sustava kvalitete te nadzorom nad kvalitetom procesa, proizvoda i usluga. Navedena znanja preduvjet su uključivanja u europske integracijske procese razmjene dobara, usluga i informacija.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije prema nastavnim tjednima):
Predavanja i seminari:
1. Tjedan
Uvod. Sustav kvalitete. Planiranje, uspostavljanje i dokumentiranje programa osiguravanja kvalitete.
2. Tjedan
Elementi sustava kvalitete. Osiguravanje kvalitete proizvodnog procesa. Osiguravanje kvalitete mjernog procesa.
3. TJEDAN
Važnost prikladnog mjernog procesa u osiguravanju kvalitete procesa i proizvoda.
Seminar: računski zadaci.
4. TJEDAN
Planiranje i standardizacija mjernog sustava.
5. TJEDAN
Planiranje i optimizacija eksperimenata.
6. TJEDAN
Izvori pogrešaka i njihovo uklanjanje.
Seminar: računski zadaci.
7. TJEDAN
Utjecaj mjerne nesigurnosti na rezultat i donošenje odluke.
Seminar: računski zadaci.
8. TJEDAN
Prvi parcijalni test.
9. TJEDAN
Kontrola kvalitete. Validacija.
Seminar: računski zadaci.
10. TJEDAN
Unutarnja i vanjska procjena kvalitete. Kolaborativne studije. Referencijski materijali.
11. TJEDAN
Nezavisno ocjenjivanje sustava kvalitete. Certificiranje i ovlašćivanje.
12. TJEDAN
Poboljšavanje kvalitete: dijagrami po Ishikawi, Paretov dijagram, metoda procesne analize, dijagram rasipanja.
13. TJEDAN
Vođenje projekata: ciljevi, faze, procesi, planiranje kvalitete, vremena i troškova projekta.
Analiza troškova i dobiti. Norme i normizacija.
14. TJEDAN
Drugi parcijalni test.
15. TJEDAN
Seminari studenata na zadanu temu.
Rekapitulacija: rasprava o gradivu, predavanjima, seminarima, laboratorijskim vježbama, priprema pismenog i usmenog ispita.
Laboratorijske vježbe:
(blok nastava u 6 termina po 5 sati)
1. Određivanje sastava bakrenih legura klasičnom analizom: određivanje grube pogreške Q testom.
2. Validacija kromatografskog određivanja pesticida u tlu: određivanje izvedbenih značajki metode.
3. Usporedba ekstrakcijskih metoda za određivanje polifenolnih spojeva u čokoladi: određivanje utjecaja interferencija iz uzorka na kromatografsko određivanje nakon različitih metoda ekstrakcije.
4. Određivanje antibiotika u vodi SPE/HPLC/DAD metodom: kvalitativno i kvantitativno određivanje analita, te određivanje učinkovitosti ekstrakcije čvrstom fazom.
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Opće kompetencije:
Student stječe osnovna znanja za uspostavljanje kvalitete u analitičkom laboratoriju, kako tu kvalitetu rada u analitičkom laboratoriju osigurati, kontrolirati i procijeniti te primijeniti na realne uzorke iz okoliša, u analizi hrane ili nekog drugog uzorka (slitine, rudače) u skladu s dobrom laboratorijskom praksom.
Posebne kompetencije:
Primjena dobre laboratorijske prakse kroz rad u laboratoriju.
Primjena osnovnih alata kontrole i osiguravanja kvalitete u analitičkom procesu.
Izrada i izračunavanje osnovnih dijagrama: Ishikawa, Paret, dijagrami rasipanja.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Studenti su obavezni nazočiti predavanjima i seminarima.
Studenti su obavezni odraditi 4 laboratorijske vježbe.
Studenti su obavezni pristupiti provjerama znanja i kolokvijima.
Od ukupno 100 bodova za prolaznu ocjenu student mora prikupiti minimalno 60 bodova slušanjem predavanja i seminara, radom na vježbama, testovima i izradbom seminarskog rada.
Na vježbama se može ostvariti najviše 25 bodova, a za uspješan završetak vježbi potrebno je skupiti najmanje 10 bodova.
Boduje se rezultat rada i kolokvija.
Tijekom semestra pišu se 2 testa s teorijskim i računskim zadatcima. Testovi nisu obavezni, ali omogućuju oslobađanje od polaganja ispita. Testovi nose maksimalno 30 bodova, a za prolaz je potrebno skupiti 15 bodova iz svakog testa.
Izlaganjem samostalnog seminarskog rada (pretraživanje literature na zadanu temu i izlaganje 5 do10 minuta) moguće je ostvariti maksimalno 10 bodova. Seminarski rad nije obavezan.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Redovito polaženje predavanja (minimalno 4 boda) te završene laboratorijske vježbe i položeni kolokvij iz vježbi (minimalno 10 bodova). Ukupno: minimalno 14 bodova.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja (ex cathedra).
Samostalno studentsko izlaganje na zadanu temu (seminari ex cathedra).
Eksperimentalni rad u laboratoriju u malim skupinama (praktični rad u grupama uz nadzor asistenta i demonstratora).
Konzultacije prema potrebi.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Testovi, kolokvij, pismeni i usmeni dio ispita.
Mogućnost oslobađanja pismenog dijela ispita ako se prikupi dovoljno bodova.
Polaganje usmenog dijela ispita kod nastavnika.
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa.
METODIČKI PREDUVJETI:
Odslušana predavanja i završene vježbe iz kolegija Kemijska analiza materijala i Karakterizacija materijala.
i) ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. Utvrditi osnovne postavke sustava osiguranja kvalitete nad kvalitetom analitičkog/proizvodnog procesa, proizvoda i usluge.
2. Prosuditi kako uspostaviti , primijeniti, kontrolirati i poboljšati kvalitetu analitičkog/proizvodnog procesa, proizvoda i usluge.
3. Kritički prosuđivati kod donošenja odluka, stvoriti nove ideje, primjeniti stečena znanja u praksi i na temelju rezultata osiguranja kvalitete i primjenom normi rukovoditi se kod vrjednovanja i zaključivanja u procesima provođenja sustava kvalitete.
4. Preispitati rezultate dobivene samostalnim radom u laboratoriju/proizvodnom procesu i preporučiti tijekom prezentacije rezultate interdisciplinarnom timu, te utvrditi i valorizirati dobru komunikaciju s osobama koje nisu stručnjaci, ali uz mogućnost rada u međunarodnom kontekstu.
j) ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. Povezati stručna znanja kemije i inženjerstva materijala sa sviješću o utjecaju na društvo, gospodarstvo i okoliš.
2. Identificirati probleme u području kemije i inženjerstva materijala.
3. Primijeniti znanstvene metode u rješavanju problema u području kemije i inženjerstva materijala.
4. Analizirati informacije iz različitih izvora.
5. Povezati rezultate dobivene raznovrsnim metodama s literaturnim spoznajama radi njihove što potpunije interpretacije.
6. Odabrati prikladne metode i opremu povezanu s proizvodnjom, karakterizacijom i uporabom materijala, vodeći računa o sigurnosti na radu.
7. Koristiti različite metode komunikacije sa znanstvenom i inženjerskom zajednicom te društvom u cjelini.
8. Objasniti rezultate svoga rada nestručnjacima, stručnjacima drugih područja te međunarodnim partnerima.
9. Samostalno organizirati svoje vrijeme i plan rada.
10. Razviti radnu etiku, osobnu odgovornost i težnju za daljnjim usavršavanjem.
k) NASTAVNE JEDINICE S PRIPADAJUĆIM ISHODIMA UČENJA I KRITERIJIMA VREDNOVANJA
Nastavna jedinica
1. Definiranje, planiranje, uspostavljanje i dokumentiranje programa osiguravanja kvalitete, elementi sustava kvalitete.
Ishodi učenja
Upoznavanje i razumijevanje sustava osiguranja kvalitete nad kvalitetom analitičkog/proizvodnog procesa, proizvoda i usluge.
Kriteriji vrednovanja
Znati planirati i optimirati eksperiment, te pronaći izvore pogrešaka mjernog sustava i iste ukloniti.
Nastavna jedinica
2. Važnost prikladnog mjernog procesa u osiguravanju kvalitete procesa i proizvoda, te planiranje, standardizacija i optimizacija mjernog sustava.
Ishodi učenja
Stjecanje sposobnosti samostalnog uspostavljanja, primjene, kontrole i poboljšanja kvalitete analitičkog/proizvodnog procesa, proizvoda i usluge.
Kriteriji vrednovanja
Znati odrediti utjecaj mjerne nesigurnosti na rezultat i na temelju toga donijeti odluke, te znati provesti validaciju mjernog sustava.
Nastavna jedinica
3. Unutarnja i vanjska procjena kvalitete, kolaborativna studija, referencijski materijali, nezavisno ocjenjivanje sustava kvalitete-certificiranje i ovlašćivanje. Vođenje projekata, planiranje kvalitete, vremena i troškova projekta, te analiza troškova i dobiti. Norme i normizacija.
Ishodi učenja
Stjecanje sposobnosti donošenja odluka, stvaranja novih ideja, primjene znanja u praksi i rukovođenja na temelju rezultata osiguranja kvalitete i primjene normi. Stjecanje sposobnosti samostalnog rada i prezentacije rezultata u interdisciplinarnom timu, te uspostavljanje dobre komunikacije s osobama koje nisu stručnjaci, ali uz mogućnost rada u međunarodnom kontekstu
Kriteriji vrednovanja
Znati primijeniti dijagrame po Ishikawi, Paretov dijagram, metode procesne analize i dijagrame rasipanja u svrhu poboljšanja kvalitete analitičkog/proizvodnog procesa, proizvoda i usluge. Referati iz laboratorijskih vježbi kao osnova za kritički osvrt na eksperimentalni i samostalni rad u laboratoriju primjenom dobre laboratorijske prakse kroz analizu i interpretaciju rezultata.
1 LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA: 1. PREDAVANJA: 1.) M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga Zagreb, 2003. 2.) Analitika okoliša, ur. M. Kaštelan-Macan i M. Petrović, HINUS i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2013. 2. RAČUNSKI SEMINAR: Z. Šoljić, Računanje u kvantitativnoj kemijskoj analizi, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1998. 3. LABORATORIJSKE VJEŽBE: D. Ašperger, Interna skripta za laboratorijske vježbe iz kolegija Upravljanje kvalitetom, ZAK, FKIT, Zagreb, 2009
2 DOPUNSKA LITERATURA: 1.) J. M. Miller, Chromatography-Concepts and Contrasts, Wiley-Interscience, New Jersey, 2005. 2.) D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga Zagreb, 1999. 3.) K. Eckschlager, K. Danzer, Information Theory in Analytical Chemistry, John Wiley&Sons, Inc., New York 1998 4.) F. M. Garfield, Quality Assurance Principles for Analytical Laboratories, AOAC, 1991
|
- , LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA:
1. PREDAVANJA:
1.) M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga Zagreb, 2003.
2.) Analitika okoliša, ur. M. Kaštelan-Macan i M. Petrović, HINUS i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2013.
2. RAČUNSKI SEMINAR:
Z. Šoljić, Računanje u kvantitativnoj kemijskoj analizi, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1998.
3. LABORATORIJSKE VJEŽBE:
D. Ašperger, Interna skripta za laboratorijske vježbe iz kolegija Upravljanje kvalitetom, ZAK, FKIT, Zagreb, 2009., , , .
- , DOPUNSKA LITERATURA:
1.) J. M. Miller, Chromatography-Concepts and Contrasts, Wiley-Interscience, New Jersey, 2005.
2.) D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga Zagreb, 1999.
3.) K. Eckschlager, K. Danzer, Information Theory in Analytical Chemistry, John Wiley&Sons, Inc., New York 1998
4.) F. M. Garfield, Quality Assurance Principles for Analytical Laboratories, AOAC, 1991, , , .
|
Pristupačnost
